Hrvatska je naručila 2,7 milijuna doza oksfordskog cjepiva, za koje su u ponedjeljak objavili da je 70 posto učinkovito. Pfizerovo i Modernino su učinkovitija za 25 posto. Šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kaže da je to preozbiljna informacija i da s njom još treba pričekati, odnosno da cjepivo treba proći još jednu fazu testiranja.
U međuvremenu su znanstvenici s Oxforda i britansko-švedski farmaceutski div AstraZeneca za Washington Post izjavili kako je njihovo cjepivo učinkovito i do 90 posto ako se daje u pola doze, a zatim u punoj dozi mjesec dana kasnije. Pitali smo naše ugledne znanstvenike kako tumače ova odstupanja.
- Ne bi smjeli donositi bilo kakve zaključke na temelju ovih preliminarnih izjava. Velika je razlika od 20 posto u obje najave. Ne znam za razloge i koje podatke su računali – kaže nam naš znanstvenik Ivan Đikić koji je predvidio da ćemo do kraja ovog mjeseca imati 1500 umrlih od koronavirusa. Do danas imamo 1398 žrtava.
Na pitanje kako određuju postotak učinkovitosti kaže: "Taj broj se određuje na temelju prvih 94 zaraženih od Covid-19 koji su sudjelovali u kliničkom pokusu. Ako je među njima bilo samo 8 zaraženih koji su primili testirano cjepivo, dok drugih 86 oboljelih je primilo placebo, tada se računa da je djelotvornost cjepiva 91 posto u cijeloj studiji od 40.000 volontera." Đikić ujedno naglašava: "Mislim da je potrebno pričekati do objave konkretnih i konačnih podataka i tek tada ćemo moći uspoređivati vrijednosti i djelotvornost cjepiva."
Prof. dr. sc. Dragan Primorac, genetičar i forenzičar, pojasnio je koji je ključan kriterij da bi cjepivo uopće ušlo u trku za globalnom proizvodnjom.
- Američki Food and Drug Administration (FDA) u lipnju ove godine (Development and Licensere of Vaccines to Prevent COVID-19) je istaknula (uz sve ostale kriterije) jedan kriterij koji cjepivo mora ispunjavati da bi ga se držalo učinkovitim za široku uporabu – mora biti djelotvorno u najmanje 50 posto ispitanika u odnosu na kontrolnu (placebo) skupinu. U svom priopćenju AstraZeneca je objavila da je učinkovitost njihova cjepiva (AZD1222) u prosjeku 70 % te da tijekom kliničkih studija nisu primijetili ozbiljnije nuspojave. Za podsjetiti, AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem Oxford u razvoju cjepiva virusnu mRNA ugrađuje unutar nosača, konkretnije adenovirusa čimpanze (ChAdOxl) – kaže nam dr. Primorac.
Ogradio se kako nema cjelovite rezultate studije te da su mu dostupni samo podatci iz priopćenja AstraZenece i na temelju toga nam daje kratak osvrt na podatke kojima raspolaže.
-AstraZeneca ističe da su tijekom kliničke studije na 2.741 ispitaniku, cjepivo davali prvo u pola doze, pa onda nakon mjesec dana u punoj dozi te postigli učinkovitost cjepiva od 90 posto. S druge strane u sljedećoj rečenici ističu da su tijekom kliničke studije, istodobno koristili i drugi protokol na 8.895 ispitaniku te da su davali dvije pune doze cjepiva u razmaku od mjesec dana, ali da je učinkovitost cjepiva bila 62 posto. Do broja 70 posto koji se navodi u medijima došli su kad izračunavajući prosječnu učinkovitost cjepiva iz obje studije – pojasnio nam je dr. Primorac.
Na kraju zaključuje: "Moje mišljenje je da se rezultati ovakvih studija koje cijeli svijet iščekuje s golemim nestrpljenjem, trebaju prikazati jasno bez tragova konfuzije, jer većina građana nisu znanstvenici i zapravo očekuju jednostavne i konkretne odgovore. Svaki proizvođač treba znati da bilo koji znanstveni iskorak koji se napravi u suzbijanju Covid-19 pandemije, pogotovo onaj vezan uz razvoj cjepiva je golem, ali da su regulatorne agencije postavile jasne kriterije te da oko učinkovitost cjepiva ili sigurnost cjepiva neće i ne može biti kompromisa."