U posljednja 24 sata na području Valencije palo je 447 litara kiše po četvornome metru što je iznos jednak onom koji padne u cijeloj godini. U toj pokrajini takvo nešto nije zabilježeno od 1966., kad je palo 520 litara po četvornome metru.
POGLEDAJTE VIDEO
Jorge Olcina, predsjednik Udruge španjolskih geografa, kaže da je upozorenje na nevrijeme trebalo biti izdano još u ponedjeljak, a ne u utorak. On uzrok nevremena objašnjava snažnim zagrijavanjem Sredozemnog mora.
- Visoka temperatura mora prenosi toplinu među oblake, gdje se pod utjecajem nakupljene energije stvara snažna oluja. Zbog toga pljušti kiša - kaže.
Temperatura mora ispred Valencije iznosi 24 stupnja, a ovaj klimatolog upozorava da svaka temperatura iznad 20 stupnjeva predstavlja opasnost. Tvrdi da je zagrijavanje mora rezultat klimatskih promjena, uzrokovanih pretjeranim ispuštanjem ugljičnog dioksida (CO2). Količina ispuštenog CO2 bila je rekordna 2023.
- Ovako jako zagrijavanje mora s posljedičnim snažnim olujama može se usporediti s tropskim uraganima - kaže Olcina.
Naime, fenomen koji na tom području izaziva ovakvo katastrofalno nevrijeme zove se "hladna kaplja". Kako su nam pojasnili iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), ona nastaje pri formiranju ciklone u višim slojevima atmosfere unutar koje je razmjerno debeo sloj hladnog zraka.
- Ona nije neobična pojava te nužno ne mora uzrokovati opasne i ekstremne vremenske uvjete. Međutim, 'hladna kaplja' na španjolskoj mediteranskoj obali u jesenskim mjesecima (španjolski: gota fría) često je povezana s intenzivnim nevremenom koje za posljedicu ima obilnu kišu jer vrlo povoljno utječe na nastanak visokih grmljavinskih oblaka kumulonimbusa - pišu iz DHMZ-a.
Zbog položaja te visinske ciklone, odnosno "hladne kaplje", na pogođeno područje konstantno je dolazio vlažan i vrlo nestabilan zrak. To je, pišu, rezultiralo velikom konvektivnom raspoloživom potencijalnom energijom.
- I smicanje vjetra (promjena smjera i brzine vjetra s visinom) bilo je veliko, što je omogućilo organiziranje nastalih grmljavinskih oblaka u veći grmljavinski sustav, koji je bio kvazistacionaran, odnosno grmljavinski oblaci stalno su se obnavljali na gotovo istom području, zbog čega su pale obilne oborine. Posljedica su bile bujične i urbane poplave - pišu u DHMZ-u.