Zahlađenje praćeno snijegom koje su najavljivali meteorolozi stiglo je i u Hrvatsku. Crveni meteoalarm oglašen je danas za tri regije: riječko područje, Kvarner i Velebitski kanal. Jaki, ponegdje i orkanski udari bure očekuju se danas i u ostatku zemlje.

 POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata video/Zvonimir Barišin/PIXSELL

Zbog olujnog vjetra za sav promet zatvorena je i A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje. Snijeg nas očekuje i ostatak tjedna, a temperatura bi se u četvrtak mogla spustiti i do -10 °C.

U unutrašnjosti pretežno oblačno, ponegdje slab snijeg. Na krajnjem sjeveru i istoku potkraj dana djelomično razvedravanje. Na Jadranu pretežno sunčano, mjestimice na sjevernom dijelu može biti snijega nošenog burom. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni, ponegdje s jakim udarima. Na Jadranu umjerena do jaka bura, mjestimice uz olujne, podno Velebita i orkanske udare. Najviša dnevna temperatura između -5 i 0, na Jadranu od 6 do 11, ponegdje na sjevernom dijelu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 1 do 6 °C, prognozira Državni hidrometeorološki zavod.

Foto: DHMZ Hladni valovi, slično kao i topli, djeluju na ljude uzrokujući povećanu smrtnost i pobol. Međutim, dok je utjecaj toplih valova uglavnom koncentriran na 1-2 dana nakon njihove pojave, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka. Premda je maksimum smrtnosti kod toplih valova izraženiji nego kod hladnih, ukupno povećanje smrtnosti je nakon hladnih valova veće nego nakon toplih valova.

Foto: DHMZ

DHMZ izdao preporuke

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod. 

Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

U slučaju kiše koja se ledi u dodiru s tlom, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

Pomozite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.

U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporuča se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu - 194 ili Centar za žurne službe - 112.