Mijenja se devet zakona u nečemu što je prvo predstavljeno kao porezna reforma, da bi nam prije nekoliko tjedana, kada je predstavljao rebalans proračuna, sam ministar financija rekao da ovo nije nikakva reforma. I doista nije, poručio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin govoreći o izmjeni devet poreznih zakona, koji su im došli na dnevni red Sabora.
'Devet zakona se mijenja da bi prosječno povećanje plaće bilo 17 eura'
Devet zakona se mijenja, naglasio je, da bi prosječno povećanje plaće bilo 17 eura.
- Uz svo dužno poštovanje, jedino što to pokazuje su nemoć Vlade da napravi nešto konkretno za građane i spremnost Plenkovića da udari u neke od temelje ekonomskih politika, kao što je stabilnost mirovinskog sustava da bi osigurao rat s gradonačelnicima najvećih gradova. Politikantstvo na najgoroj razini - kazao je dodavši kako se najbolje vidi koliko je ova reforma nedorađena na poreznim prihodima od kapitala, koji imaju najbogatiji u društvu.
- Njima se porez ne može povećati, ali radnicima može i to je realnost onoga što HDZ predlaže - rekao je.
HDZ-ovci su se odmah digli i uzvratili.
- Oni koji nariču, kao što ste vi, gradonačelnici Tomašević, Filipović, Puljak ili su neznalice ili nesposobni ili oboje - kazala je Majda Burić.
Javio se i Hrvoje Zekanović.
- Upozorio bih glasače iz priobalne Hrvatske, koji žive od turizma - Grbin i SDP bi podizali poreze iznajmljivačima, to je jako bitno naglasiti - poručio je, a Grbin naglasio kako to nije istina.
IDS-ov Emil Daus zamolio je HDZ-ovce da prestanu decentralizirati Hrvatsku na HDZ-ov način.
- Svaki put pred izbore je ova zemlja sve više centraliziranija. Mi znamo da je vlast slast, ali treba to činiti na drugi način. Centar moći u jednoj točki i onda se dijeli tamo gdje se to želi činiti. Molim i da prestanete s prebacivanjem iz šupljeg u prazno i to nazivati reformama. Zadnjih šest, sedam godina nisam vidio nijednu konkretnu reformu - poručio je.
'Ne vjeruj HDZ-u ni kad darove nosi'
Ispast će da veliki vođa nosi darove, a zli gradonačelnici će ih uzeti, istaknula je zastupnica Centra Marijana Puljak.
- Svako smanjenje poreznog rasterećenja naravno da pozdravljamo, međutim rezultat ovih izmjena samo će biti još veća centralizacija države jer onih 17 eura povećanja plaća građanima će opet završiti u centralnoj blagajni kroz porez na potrošnju - rekla je dodavši kako će ukidanjem prireza gradovi izgubiti priliku za razvoj i prihode kojima mogu financirati ključne usluge koje pružaju građanima.
Stoga je predložila da državna imovina pređe u vlasništvo gradova i općina i da se ukine PDV na izgradnju infrastrukture za obrazovanje, kulturu i sport.
- Ne vjeruj HDZ-u ni kad darove nosi - poručila je.
'Potpuno ćemo unerediti mirovinski sustav'
Mostov Marin Miletić je također kritizirao ovu reformu.
- Nisam siguran da vladajući i građani pušu u isti rog. Orada i brancina su se naši prosječni ljudi odrekli prije barem 10 godina, danas razgovaramo o kuglici sladoleda. U državnim službama više nitko ne želi raditi jer su plaće nikakve. što s našim blagajnicama? Tko razmišlja o umirovljenicima mogu li oni preživjeti mjesec s ovakvim cijenama i mizernom mirovinom? Iz Hrvatske je otišlo pola milijuna građana radi korupcije i nepotizma, a sad uvozimo radnike, obespravljene Nepalce o kojima nitko ne brine - istaknuo je.
Davorko Vidović iz Kluba Socijaldemokrata je ukazao na činjenicu da će Sabor izglasati ove izmjene zakona, koji će se sasvim sigurno u budućnosti opet morati mijenjati bez obzira tko će biti na vlasti.
- Sve ono što je deklarirano kao cilj ovih izmjena neće biti ni na koji način ispunjeno, niti će plaće rasti, niti će se država financijski decentralizirati, niti će se na bilo koji način ostvariti stanje porezne jednostavnosti. I ulazimo u razdoblje u kojem ćemo imati jako puno problema, činjenica je da će svi poslodavci morati mijenjati softver za plaće i to skupo plaćati, da ćemo potpuno unerediti mirovinski sustav... stotine pitanja stoje pred nama - upozorio je.
Ispada da je najlakše ne mijenjati ništa pa onda ne možete niti pogriješiti, kazao je HSLS-ov Dario Hrebak.
- Najbitnije je da u ovom trenu smanjimo porez na rad. Iz vlastitog iskustva govorim, Bjelovar je danas najveći hrvatski grad bez prireza i dogodilo se što - povećali su nam se prihodi - istaknuo je.
'Treba naglasiti da ovo uistinu nije reforma'
HDZ-ova Grozdana Perić podsjetila je na prethodnih pet krugova porezne reforme.
-I sve su bile na korist građana i poduzetnika. Ovo nije politikantstvo nego je cilj osnaživati gospodarstvo, povećati standard građana i fiskalnu decentralizaciju lokalnih jedinica. Kukanjem se ne postiže ništa - istaknula je naglasivši kako nije istina da se lokalnim jedinicama oduzima nešto.
- Mi u Mostu ne kukamo, Sinj nema prireza, ima najbolje demografske i socijalne mjere, mi upozoravamo da ste vi preko grbače građana napunili proračun, a ništa im ne date. Kradete iz HEP-a, milijuni nestaju zahvaljujući vašem Frani Barbariću - odgovorio je Nikola Grmoja.
Dario Zurovec, zastupnik Fokusa i gradonačelnik Svete Nedelje naglasio je kako pozdravlja svako porezno rasterećenje te je najavio kako će Fokusovi gradovi sigurno ići u daljnje smanjenje nameta prema građanima i tvrtkama.
- No, treba naglasiti da ovo uistinu nije reforma. Prava reforma bi bila kad bi se HEP išao reformirati, kad bi se napravio red u INA-i i kada bi država napravila pravu decentralizaciju - rekao je.
Sve kritike oporbe, posebnu onu da će se unerediti mirovinski sustav i da Vlada ukida prirez kako bi ušla u rat s lokalnim čelnicima najvećih gradova koji nisu iz HDZ-a, ministar financija Marko Primorac je odbacio.
- Ne radi se o nikakvom ratu nego snaženju lokalnih jedinica - poručio je.
Podsjetio je koliko će kome rasti plaće.
- Onima s bruto plaćom do 700 eura će rasti 43 eura, oni koji imaju od 700 do 900 eura prosječan rast će biti 34 eura, onima od 900 do 1100 eura će rasti 20,66 eura. Kako se plaća povećava, tako se rast smanjuje - naglasio je.
Detalji šestog kruga porezne reforme
A ovim izmjenama, podsjetimo, diže se osobni odbitak diže s 530,90 na 560 eura, za plaće manje od 1300 eura bruto primjenjuje se i nova državna subvencija za prvi mirovinski stup, koji će plaćati država umjesto korisnika, a ukida se i prirez jedinicama lokalne samouprave, ali im se ostavlja mogućnost da to u potpunosti kompenziraju većim stopama poreza na dohodak.
Naime, za Grad Zagreb, koji trenutno ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i 25 do 33 posto za višu.
Za gradove do 30.000 stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30.000 stanovnika, koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23,6, odnosno 25 i 34,5 posto.
A odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak gradovi i općine moraju donijeti tijekom četvrtog kvartala ove godine.
Poreznim izmjenama povećava se i raspon za porez na kuće za odmor, i to od 0,60 do 5 eura po metru kvadratnom. Do sada je bio dva eura. Uvodi se i mogućnost napojnice u ugostiteljskim objektima pri plaćanju karticom.