Za povrat novca utrošenog na liječenje izvan Republike Hrvatske liječnici moraju pacijenta službeno poslati te to napisati i na papir. Isto vrijedi za prekid trudnoće nakon 10. tjedna, koji se prema hrvatskim zakonima može i mora izvesti u Hrvatskoj. To je prije dva tjedna izjavio i ministar zdravstva Vili Beroš prije nego što je potpuno okrenuo ploču.
- Svakoj ženi u Hrvatskoj mora biti omogućen prekid trudnoće i nakon isteka deset tjedna ako za to postoje medicinski razlozi - stajalo je u prvom priopćenju Ministarstva zdravstva o slučaju Mirele Čavajde.
Nakon tjedana neistina, pogrešnog informiranja javnosti o tome kako se provodi prekid trudnoće nakon 22. tjedna iz usta dr. Ćorušića, šefa KBC-a Zagreb i ponovnog pregleda, koji je Čavajda sama platila, odobrili su joj prekid trudnoće u Hrvatskoj. Upućena je da se javi jednoj od četiri bolnice u Zagrebu, a kad se javila Petrovoj, rekli su joj da nemaju stručnjake ni kapacitete za njen slučaj. Nekoliko sati nakon toga oglasio se i ministar.
- Gospođi je ponuđeno sve što joj struka u Hrvatskoj u ovom trenutku može ponuditi. To je inducirani porod tijekom kojeg bi dijete, zbog svog stanja vjerojatno preminulo - rekao je.
Dakle, zahvat koji nije po standardima struke niti se tako uči na specijalizaciji, kako kažu ginekolozi s kojima smo razgovarali. Umjesto toga, Čavajda će u Sloveniju.
- Podržavam ono što je sa stručnog aspekta za gospođu najbolje, kao i njenu odluku. Ako je odluka gospođe Čavajde da se zahvat učini izvan Hrvatske, zdravstveni sustav će to podržati te će troškove snositi HZZO kao i kod svih drugih slučajeva kad se medicinski zahvati hrvatskih osiguranika iz opravdanih razloga obavljaju u inozemstvu - rekao je Beroš.
Isto je rekao i za portal Lupiga 2020. godine kad je izjavio i da se hrvatski ginekolozi školuju i za prekid trudnoće i pobačaj.
- Siguran sam da edukacija liječnika ginekologa uključuje i stjecanje znanja i vještina za obavljanje prekida trudnoće - izjavio je.
Pitali smo HZZO koliko prekida trudnoće su dosad refundirali ženama koje su poslane izvan Hrvatske.
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ni u jednom slučaju nije financirao prekid trudnoće izvan Republike Hrvatske niti izvršio refundaciju takvog postupka - odgovorili su kratko.
Ta informacija je neobična ako uzmemo u obzir da Slovenci kažu kako im iz Hrvatske dođe oko deset žena godišnje i traži ovaj zahvat. Drugim riječima, te žene same plaćaju 5000 eura nešto što u Hrvatskoj po zakonu mogu i moraju dobiti. No da bi dobile refundaciju iz HZZO-a, liječnici ih moraju službeno poslati van. A prema primjeru gospođe Čavajde i drugih, umjesto da to rade po zakonu, žene neslužbeno i ispod stola šalju u Sloveniju. Tako liječnici ne moraju izvoditi zahvate za koje su školovani i plaćeni, ne moraju se pravdati ni ministarstvu ni HZZO-u jer bi godišnje zbog toga plaćali oko 50.000 eura, a žene su prepuštene same sebi, ako imaju novca za plaćanje zahvata koji im može spasiti život.