Demograf Ivan Čipin jedan je od trojice profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je proveo istraživanje čiji je rezultat sljedeći - očekivano trajanje života u Hrvatskoj smanjilo se za osam mjeseci.
Gostujući danas u emisiji Studio 4 HTV-a otkrio je detalje istraživanja.
- U 2020. imamo najveći broj umrlih otkad se prati građanska evidencija umrlih, nakon Drugog svjetskog rata, najveću stopu mortaliteta negdje 14 promila, i imamo taj višak mortaliteta koji smo ostvarili u zadnja dva-tri mjeseca 2020 - kazao je Čipin.
Prema preliminarnim procjenama preminulo je 56.677 osoba.
- Taj višak u nekom prosječnom razdoblju zadnjih pet godina je za otprilike nešto malo manje od 10 posto više, što je na godišnjoj veliki skok. Za izračun je korištena mjera - višak mortaliteta. To je jednostavna mjera koja se koristi kako bi eliminirali učinke ekstremnih događaja poput ove epidemije. On stavlja u odnos broj umrlih u nekom razdoblju s prosječnim brojem umrlih u normalnom razdoblju - objasnio je demograf Čipin.
Zaraza virusom ubrzala smrt onih koji su bili pred krajem života
- Imali smo čak i manjak u prvom djelu godine. Sve je krenulo krajem kolovoza, sredinom listopada je ta ljestvica umrlih naglo porasla, u prosincu smo bili s viškom od čak 57 posto u odnosu na prosječne prosince zadnjih pet godina, na četvrtom mjestu u Europi. Jedino su Slovenija, Litva i Bugarska bile lošije od nas - istaknuo je Čipin.
Viškova mortaliteta bilo je u 2015. i 2017. nikad ovakvog opsega.
- Imamo dva efekta na mortalitet - prerana smrt, a drugo da je zaraza virusom ubrzala smrt onih koji su bili pred krajem života. Ne znamo koliko ima jednih, a koliko drugih. Trenutno možemo dati procjene da je COVID-19 u 2020. kod žena bio četvrti uzrok smrti, a kod muškaraca treći. Veći broj umrlih našli smo jedino kod cirkulacijskih bolesti, karcinoma i metaboličkih bolesti - rekao je Čipin te dodao da sa sigurnošću ne može reći hoće li se ovaj trend nastaviti.
Covid najviše pogodio muškarce u ranim 70-ima i žene u kasnim 70-ima
- Vidimo da se nastavilo u siječnju, vjerojatno će i u veljači. Sve ovisi o tome hoćemo li imati treći val ili. Nekakvi srednjoročni i dugoročni učinci lockdowna na buduće zdravlje će se vjerojatno osjetiti - obajsnio je demograf.
Očekivano trajanje života u 2019. je bilo 78,5 godina - 75,4 za muškarce i 81,6 za žene. To je sve smanjeno za sedam do osam mjeseci, Ako u sljedećim godinama budemo imali manji broj umrlih, očekivano trajanje života može se povećati.
- To ne znači da se povećala smrtnost u smislu generacijske razine. Možemo imati manji broj umrlih u budućnosti, ako su od Covida umrle one osobe koje su bile pred kraj života. Puno je opasnije ako analize pokažu da smo izgubili dosta godina života, a naše procjene pokazuju da bi to mogao biti slučaj kod muškaraca, koji imaju dva do tri puta veći rizik od smrti od COVIDA u starijim dobnim skupinama nego žene - rekao je demograf te naglasio da je Covid najviše pogodio muškarce u ranim 70-ima i žene u kasnim 70-ima.
Baby boom je izostao
Broj rođenih je u padu. U siječnju 2021. bilježimo pad rođenih od 10 posto u odnosu na siječanj 2020.
- Ako se to nastavi, to će biti značajan pad živorođenih, možemo pasti ispod 33.000. Možda su neki očekivali baby boom nakon lockdowna, no dogodilo se suprotno - kazao je Čipin.
Na popisu stanovništva, koje se provodi ove godine, očekuje da bi službeno moglo biti oko četiri milijuna stanovnika.