Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) već je odbacio zahtjeve bosanskih Srba za podizanjem optužnica zbog navodnih ratnih zločina HV-a u zapadnoj Bosni iz jeseni 1995. godine, a nakon operacije Oluja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Tužiteljstvo u Haagu je, kako doznajemo, detaljno proučilo materijale srpskih istražitelja o ulozi HV-a u operacijama Maestral i Južni potez te procijenilo da nema kredibilnih dokaza koji bi na bilo koji način teretili najviše hrvatske ratne zapovjednike u stožeru operacije i na samom terenu. Bosanski Srbi, frustrirani ishodom tih operacija, inzistirali su još od 1996. u Haagu na podizanju optužnice protiv Ante Gotovine (zapovjednika tih operacija), Rahima Ademija (načelnika stožera) i Ljube Česića Rojsa (glavnog logističara).
Osveta za izgubljeni rat
Carla del Ponte, glavna tužiteljica na tim spisima, odbacila je i mogućnost podizanja haških optužnica i za niže rangirane časnike HV-a koji su izravno zapovijedali postrojbama na terenu. Među njima je i sadašnji minstar obrane, general Damir Krstičević te još niz časnika HV-a i HVO-a. Kasnije su Haški sud i tužiteljstvo pravosuđa BiH prepustili 40 optužnica na postupanje, ali među njima nema onih vezanih za vojne operacije HV-a u BiH u jesen 1995. “Ta činjenica dovoljno govori o načinu na koji je HV vodio te operacije”, ispričao je za 24sata jedan od hrvatskih pravosudnih dužnosnika koji je godinama radio s Haškim sudom. “Mislite li da bi Carla del Ponte, da je postojao i atom dokaza o postojanju zapovjedne ili izravne odgovornosti za ratne zločine, dopustila da joj visoki časnici HV-a izmaknu?”
Važnije od dojma našeg sugovornika su činjenice s terena koje su daleko od dokaza dovoljnih za pokretanje utemeljenih pravosudnih postupaka za ratne zločine.
“Nitko ne želi reći da nije bilo događaja koji ozbiljno krše običaje ratovanja i međunarodnih konvencija, ali je riječ o izoliranim incidentima pojedinaca koji se sankcioniraju na sasvim drugi način, a ne pokretanjem kaznenih postupaka protiv visokih časnika i zapovjednika brigada”, zaključuje ekspert za rad haškog tužiteljstva.
Objašnjenje djelovanja srpskih istražitelja može se povezati i s jasnom strategijom izjednačavanja krivnje svih strana u sukobu u BiH. Ugledni hrvatski odvjetnik Anto Toni Nobilo, gostujući prošlog tjedna na live-streamu 24sata, pojasnio je kako dio tih istraga iz Banje Luke ima za isključivi cilj balans u inkriminacijama. Srbi u BiH, naime, počinili su razmjerno najviše zločina u svim ratovima koji su vođeni u bivšoj Jugoslaviji. Optužiti na taj način Hrvate i Hrvatsku vojsku dio je te strategije balansa odgovornosti za ratne zločine. Zbog toga su srpske vlasti morale jako široko postaviti zapovjednu odgovornost kako bi sve to povezale.
Ali tako postavljen lanac dokaza nije izdržao provjeru Haaga.
Strategija balansa krivnje
Jedino što je preostalo vlastima u Banjoj Luci je pričekati kraj haškog mandata za podizanje novih optužnica i onda krenuti u samostalnu operaciju pritiska na visoke hrvatske časnike.
“Tu, gotovo sam siguran, nema ništa novog. Ako i postoje kaznene policijske prijave, one ne znače ništa ako ih ne potvrdi središnje tužiteljstvo u Sarajevu”, tvrdi naš sugovornik s početka teksta.
“Istodobno, čini mi se sasvim nepotrebnim opet podnositi iste prijave koje već godinama stoje u ladicama tužitelja. Ovo je politička igra koja nema veze s Mrkonjić Gradom ili bilo kojim drugim događajem u zapadnoj Bosni. Hrvatska vojska u jesen 1995. pokrenula je dvije značajne operacije koje su trebale konačno prisiliti Srbe na sklapanje mirovnog sporazuma u BiH. Maestral i Južni potez osmislili su generali Ante Gotovina i Rahim Ademi, uz sudelovanje istaknutih zapovjednika gardijskih i drugih brigada HV-a i HVO-a. Jedan od njih bio je i sadašnji ministar obrane Damir Krstičević. Srpski izvori tvrde da je tijekom tih akcija ubijeno više od 1200 civila i vojnika. Najviše u akcijama HV-a oko Mrkonjić Grada. Hrvatska vojska tada je stala na oko 20 kilometara od Banje Luke.
Dan kad je mladićeva vojska sasvim slomljena
Povijesna je činjenica da su ove dvije operacije HV-a i HVO-a, uključujući i operaciju Sana Armije BiH, porazile glavne operativne snage generala Ratka Mladića. Tzv. Vojska Republike Srpske tada je prestala postojati. Amerikanci su, zbog HV-a, dobili dodatne argumente za prisiljavanje Miloševića i Karadžića na pregovore. Uostalom, na tim vojnim temeljima nastao je Dayton.