Želio sam pisati o seksu i politici jer to su dvije teme koje me u životu najviše interesiraju, kaže Dario Harjaček.
Mladi redatelj nedavno je objavio roman “Sanjica Lacković”, a koliko mu pisanje stoji govori činjenica da se njegov prvijenac našao među 14 knjiga u širem izboru za Nagradu Fric. Tjednik Express po drugi će put dodijeliti Frica, a nagrađeni autor najbolje knjige fikcijske proze, uz mobilnu skulpturu žiroskopa, osvojit će i 75.000 kuna, koje je osigurala Atlantic grupa. Harjaček, koji u romanu propituje jednu mlitavu generaciju intelektualaca u jednoj provincijskoj sredini koja može stvoriti demone od svoje djece pojašnjava da su, iako naizgled nespojivi, seks i politika zapravo vrlo povezane stvari.
- Pogledajte, na primjer, Crkvu - seks i politika su trenutno jedino čime se oni bave. Htio sam povezati u sustav konzervativizam kao konstantu naše političke stvarnosti kroz stoljeća. Seksualna sloboda možda je najživlja manifestacija potrebe za širom društvenom slobodom. Obitelj se nameće kao prva prepreka individualne slobode. Ne toliko sama obitelj koliko naša osobna projekcija vlastitog položaja unutar obitelji - kaže autor. Ističe da većina ljudi oko njega nikako ne može izaći iz začaranog kruga mentalnog obračuna s vlastitom obitelji.
- U mojem se romanu radijalno šire priče iz tri klasno potpuno različita obiteljska miljea. Želio sam obuhvatiti što širu sliku geneze današnjega građanstva - građanstva koje je zapalo u stanje duboke regresije. Građanstva koje je izgubilo predodžbu da su sloboda i tolerancija temelj svakoga građanskog identiteta - objašnjava Harjaček. Sanjica Lacković, dodaje, autobiografska je samo u mjeri koliko njegova mašta sama po sebi nije sposobna izmišljati ili pak zamišljati neke daleke svjetove.
- Pišem o svijetu koji poznajem, osobne motive postavljam u okvir koji širi značenje individualnom iskustvu. Bilo bi uistinu banalno kad bih rekao da sam ovim romanom htio govoriti o sebi. Naprotiv, grozim se te ideje. Ljudi koji su čitali roman često su govorili o motivima u romanu u kojima su se prepoznali. Ovaj je roman djelomično svačija biografija. Svačija tko je posljednjih pedesetak godina živio u ovoj zemlji - kaže redatelj, čiji se roman bavi trima razdobljima: ‘60-im i‘90-im godinama te 2016. Sva ta razdoblja, pojašnjava, povezuje jedinstveni mentalitet.
- Nazvat ću ga kmetskim mentalitetom koji kontinuirano potkopava progres našeg društva. Jedan korak naprijed, dva natrag, to je naša povijesna konstanta - ističe.Duboko je uvjeren, naglašava, da nas svaki oblik konzervativizma u ovom trenutku odvodi u propast, u brisanje identiteta, u smrt nacije.
- Hoćemo li to na vrijeme shvatiti, ne znam - zaključuje Harjaček.