Hrvatski predsjednik  Zoran Milanović u ponedjeljak je hrvatskim građanima čestitao Dan antifašističke borbe, poručivši da je to spomen na jedinstveni ustanak iz 1941. kada je dobro pobijedilo zlo te da današnja RH ne bi postojala bez antifašističke borbe.

"Dan antifašističke borbe spomen je na jedinstveni ustanak iz 1941. godine, ustanak naših ljudi koji su bili spremni reći - ne i to reći prije svih drugih u - od fašista i nacista uništavanoj i porobljavanoj Europi", napisao je predsjednik na Facebooku.

Istaknuo je kako je to jedinstven događaj koji je sudionicima tog ustanka i onda svima onima koji su mu se priključili u mjesecima i godinama koje su slijedile, dao za pravo da se zovu hrvatska narodna antifašistička vojska.

ADMIRAL ZOKI Zoran Milanović na ratnom brodu stiže u Crnu Goru

Hrvatska vojska završila na pravoj strani, što je bilo važno za opstanak RH

"Bili su vojska koja se borila za slobodu, vojska koja je rat završila na pravoj strani što je i najvažnije, a ujedno i na pobjedničkoj strani, što je bilo važno za opstanak hrvatske države. Dobro je tada pobijedilo zlo, izabrali smo težak put ali, ponovit ću, pravu stranu kao puno puta ranije i kasnije", dodao je Milanović.

Istaknuo je da je to naša, hrvatska povijest koju i mi i naša djeca moramo znati, o kojoj možemo raspravljati, ali koju nitko ne bi smio negirati i koju ne može osporiti.

POTEZ BIVŠE PREDSJEDNICE Milanović o Kolindi: 'Meni srednji prst ne znači ništa'

Današnja moderna i demokratska Hrvatska, država hrvatskog naroda koja poštuje sve svoje građane bez obzira kojoj manjini pripadali, država obranjena u Domovinskom ratu, ne bi postojala bez antifašističke borbe, poručio je hrvatski predsjednik.

'Veliki doprinos Hrvatske u borbi protiv fašizma u porobljenoj Europi'

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u ponedjeljak je hrvatskim građanima uputio čestitku u povodu Dana antifašističke borbe, ističući da je Hrvatska dala veliki doprinos otporu i borbi protiv fašizma u tada porobljenoj Europi.

Jandroković u čestitki navodi da se na Dan antifašističke borbe prisjećamo osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine.

"Osnivanjem prve oružane antifašističke postrojbe u Drugom svjetskom ratu, Hrvatska je dala veliki doprinos otporu i borbi protiv fašizma u tada porobljenoj Europi", ističe predsjednik Sabora.

U borbi sudjelovali široki slojevi hrvatskog društva, ne samo komunisti

Napominje kako su u borbi protiv okrutne fašističke i nacističke ideologije, te obrani svoje domovine od okupacije, sudjelovali široki slojevi hrvatskog društva, "a ne samo pristaše komunističkog pokreta, kao što se to prikazivalo u prošloj državi".

Stoga, ističe, antifašizam kojeg se danas prisjećamo pripada hrvatskom narodu koji se znao obraniti od stranih okupatora i njihovih zločina.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, napominje, hrvatski narod je umjesto slobode i demokracije dobio drugi totalitaristički sustav.

Komunistički zločini ne smiju baciti sjenu na hrvatski antifašistički pokret

"Komunistički zločini, koji su se dogodili, ne smiju baciti sjenu na uspjehe hrvatskog antifašističkog pokreta, brojnijeg od onih u mnogim europskim zemljama", kaže Jandroković.

Antifašizam, dodaje, danas ostaje vrijednost za koju se Republika Hrvatska zalaže i koja je potvrđena u izvorišnim osnovama Ustava, kao i u Deklaraciji o antifašizmu Hrvatskoga sabora.

"Današnja Republika Hrvatska, koja je svoju slobodu izborila u Domovinskom ratu, privržena je temeljnim demokratskim vrijednostima - miru, slobodi, demokraciji, vladavini prava, poštovanju ljudskog dostojanstva, zaštiti ljudskih prava, nediskriminaciji, toleranciji i odbacivanju svakog oblika ekstremizma i totalitarizma“, zaključuje Jandroković u čestitki.

Obilježava se 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan kada je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi.

U šumi Brezovica i ove se godine održava središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda označilo početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.

Obilježavanje u Brezovici tradicionalno organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Grad Sisak.

I u ostalim gradovima diljem Hrvatske antifašističke udruge, te gradska i županijska izaslanstva obilježit će taj dan prigodnim svečanostima, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskim grobljima.

Prvi partizanski odred

Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez.

Od prvih dana sisački je odred izvodio diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.