Za vjernike Tijelovo predstavlja sjećanje na Posljednju večeru na kojoj Isus Krist ustanovio euharistiju, što je svetkovina tijela i krvi Kristove, pa Tijelovo podsjeća i na uskrsloga Krista.
Vjernici na Tijelovo slave središte svoje vjere, odnosno Boga koji je do kraja ušao u ljudsku povijest.
POGLEDAJTE VIDEO ANKETU
Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju euharistije nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću.
Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su 'istinski, bitno i stvarni prisutni', a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik.
Tijelovo ili Brašančevo
Tijelovo se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista.
Najprije se zvao 'blagdan euharistije'
Sve je počelo vizijom redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament.
Sve je ispričala mjesnom biskupu koji je onda za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. Sestra Julijana je uskoro našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.
Događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
Nakon ta dva događaja onodobni papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Obilježavanje Tijelova ima i druge motive. Naime, početkom drugog tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Posebnu je važnost tada dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja te je bilo najvažnije vidjeti podignutu hostiju.
Događaj u Ludbregu
Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.
Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
U Hrvatskoj je praznik od 2001.
U Hrvatskoj je Tijelovo 2001. proglašeno državnim praznikom i neradnim danom. Blagdan Tijelova zbog svoje pomalo komplicirane povijesti i nije baš najpoznatiji blagdan. Pogotovo za nekatolike.
U danima Velikog tjedna, odnosno tjedna uoči Uskrsa, nisu primjerene nikakve svečanosti te je zbog toga Tijelovo dobilo termin na prvi četvrtak po okončanju uskršnjeg razdoblja.
U crkvama i svetištima diljem Hrvatske danas, kao i svake godine, organizirane su Tijelovske procesije. Naime, svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.
Procesija na Tijelovo bit će danas u Zagrebu, kreće iz Bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, a procesije će se održati i u drugim hrvatskim gradovima.