U drugom krugu predsjedničkih izbora Francuzi su birali između proeuropskog centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona i desne, euroskeptične Marine Le Pen.

Istraživanja javnog mišljenja posljednjih dana Macronu su dala solidno i blago rastuće vodstvo jer analitičari kažu da je Le Pen - unatoč naporima da ublaži svoj imidž i neke od politika svoje stranke - mnogima ostala neprihvatljiva. Macron je u sučeljavanjima s Le Pen isticao kako je njezina stranka 2014. godine uzela zajam od rusko-češke banke te kako dug znači da će joj, ako bude izabrana za predsjednicu, ruke biti vezane kad bude imala posla s Kremljom. "Moj apsolutni prioritet u sljedećih pet godina je vratiti Francuzima njihov novac", isticala je tijekom kampanje Le Pen ponovivši obećanje iz predizborne kampanje da će smanjiti PDV na energiju i gorivo. Analitičari predviđaju da bi rezultat mogao biti tješnji nego 2017. godine, kad su se u drugom krugu našli isti kandidati, a Macron je pobijedio sa 66 prema 34 posto osvojenih glasova.

DESNIČARKA U ELIZEJSKOJ PALAČI? Najžešća desnica i suverenisti će sada stati uz Marine le Pen, ona želi biti nova Djevica Orleanska

Macron i njegovi saveznici isticali su da je snažan odaziv birača ključan kako bi se u Francuskoj izbjegao šok poput onog u Britaniji i SAD-u nakon što su slični rezultati anketa iz 2016. rezultirali Brexitom i dolaskom na vlast Donalda Trumpa. Prema mišljenju političkih analitičara, pobjeda Le Pen u Europi bi bez sumnje izazvala šok. Le Pen bi mogla progurati Frexit, a to bi onda označilo raspad EU. Lijevo orijentirani čelnici EU, među kojima je i njemački kancelar Olaf Scholz, pozvali su građane Francuske da glasaju za Macrona. Le Pen bi u slučaju pobjede postala prva žena na čelu Francuske i prva krajnje desno orijentirana predsjednica. Ako pobijedi Macron, postat će prvi francuski predsjednik koji u zadnjih 20 godina ponovno odnosi pobjedu na izborima.

MACRON U PREDNOSTI Macron u debati optužio Le Pen da ovisi o Kremlju: Vaši interesi povezani su s ruskim silama

Analitičari smatraju da bi se od izlaska na izbore moglo suzdržati između 25 i 30 posto građana, posebice glasača ljevice, koji su nezadovoljni Macronovom politikom. Lider krajnje ljevice, Jean-Luc Melenchon, koji je u prvom krugu glasanja, 10. travnja, osvojio treće mjesto, odlučio je ne pridonijeti Macronovoj pobjedi u drugom krugu tako što je odbio potaknuti milijune svojih pristaša da podrže aktualnog predsjednika. Istodobno je inzistirao na tomu da Marine Le Pen ne smiju dati niti glas.