Predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga jedan je od pokretača humanitarne utrke Terry Fox u Hrvatskoj i nazočio je na sve 22 dosad održane utrke. Zbog pandemije korone i već drugu godinu zaredom utrka se odvija virtualno, no razlozi za sudjelovanje i donacije su nepromijenjeni, čak i važniji nego prije.
S Damirom Eljugom razgovarali smo za tjednik Express o problemima koje je onkološkim bolesnicima donijela pandemija korone, kao i o ovogodišnjoj utrci.
I ovogodišnji Terry Fox Run održava se virtualno. Kakva su očekivanja i ciljevi?
Ponosan sam da je ovo jedna od najdugovječnijih humanitarnih utrka u Hrvatskoj kojom promičemo borbu protiv zloćudnih bolesti, u spomen na velikog junaka Terry Foxa koji je trčao maraton u Kanadi puna 42 dana i to s protezom na desnoj nozi koja mu je amputirana zbog zloćudnog tumora. Nažalost, već dvije godine se ne družimo uživo na jezeru Jarun, ali unatoč tome, nismo željeli odustati te se ponovno sastajemo virtualno. Očekujem da će se i ove godine odazvati naši brojni građani i dati doprinos za Zavod za dječju onkologiju i hematologiju „Dr. Mladen Ćepulić”, kamo je ove godine usmjerena donacija.
Donacija od ovogodišnje 22. humanitarne utrke Terry Fox Run bit će namijenjena onoj djeci kojima je potreban intenzivni nadzor nakon završenog onkološkog liječenja s ciljem pravovremenog otkrivanja i praćenja komplikacija liječenja. Pravodobni nadzor organskih sustava i uključivanje u rehabilitacijske postupke nakon takvih oblika liječenja omogućuje djetetu aktivno i potpuno uključivanje u sve njegove životne potrebe.
Malo je poznato da je upravo ova trka ponajviše pripomogla u opremanju Centra za transplantaciju koštane srži, koji je otvoren 2004. godine, i od tada naša djeca nisu više trebala odlaziti u inozemstvo na liječenje.
Ima li problema u provođenju terapija i liječenja onkoloških bolesnika zbog pandemije?
Epidemija korona virusa u 2020. godini je nažalost značajno utjecala na adekvatnu skrb onkoloških bolesnika i to ponajprije zbog preusmjeravanja bolničkih kapaciteta i mjera kontrole rizika kako bi se osigurali intenzivni kreveti za oboljele pacijente od bolesti COVID-19. i o tome su već objavljeni znanstveni rezultati. Tako je primjerice smanjen ukupan broj prijema u hrvatske bolnice za čak 21 % tijekom 2020. godine, a najveći pad je bio čak za 51% u mjesecu travnju. Procjenjuje se da će ova pandemija imati nažalost posljedice na povećanje stopa smrtnosti tijekom petogodišnjeg razdoblja i to za za rak dojke 9%, za rak debelog crijeva 16% i za rak pluća 5%. I kada sve ovo razmotrimo mislim da nije potrebno posebice naglašavati koliko je važno da se postotak cijepljenih osoba u Hrvatskoj poveća čim prije.
Što je trenutno najpotrebnije osigurati u zdravstvenim ustanovama za liječenje onkoloških bolesnika?
Nakon uspostavljene dijagnoze zloćudne bolesti potrebno je čim prije, koliko je to najviše moguće, otpočeti s liječenjem bolesnika bilo da je riječ o kirurškom uklanjanju tumora ili primjeni citostatika ili zračenja. Upravo zbog ove epidemije čeka se značajno dulje na početak liječenja i u tom periodu bolesnici i članovi njihovih obitelji proživljavaju velike psihostresove. Mišljenja sam stoga da bi svi onkološki timovi u svim bolnicama u Hrvatskoj trebali imati psihoonkologa, rehabilitatora ili psihijatra kako bi pacijentima olakšali duševne patnje koje proživljavaju tijekom suočavanja sa zloćudnom bolesti, a isto tako i tijekom liječenja.
Potražite novi broj tjednika Express na svim kioscima