Ministar financija Zdravko Marić rekao je u srijedu na savjetovanju ekonomista u Opatiji da se ove godine nastavlja s gospodarskim rastom od oko 3,2 posto te da se očekuje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.
Gospodarski do 2020. godine će se po njegovim riječima temeljiti na doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan. U istom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.
Ovu godinu nastavljamo s gospodarskim rastom, naša su očekivanja oko 3,2 za cijelu godinu, rekao je Marić.
Za 2018., kako je dodao, Vlada predviđa realni rast BDP-a od 2,9 posto, potom 2,6 posto u 2019. i 2,5 posto u 2020. godini.
Dodao je i da se u sljedećoj godini planira daljnje smanjivanje deficita, kao i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Smanjenje javnog duga u BDP-u očekuje se u 2018. na 76,6 posto BDP-a, u 2019. na 73,4 posto te u 2020. godini na 69,5 posto BDP-a.
Naveo je da porezna reforma nije bila usmjerena samo na smanjivanje poreza nego i poboljšavanje uvjeta poslovanja te da je najveći doprinos ukupnom rastu domaće potrošnje stimuliran poreznom reformom i investicijskom potrošnjom.
Očekuje i nastavak snažnog doprinosa izvoza.
Marić je rekao da se u projekcijama za iduće godine očekuje smanjivanje javnog duga u BDP-u, da je stoga potrebno unaprijediti gospodarstvo, provoditi fiskalnu konsolidaciju i raditi na aktiviranju državne imovine.
Najavio je kako će odrednice fiskalne politike biti određene naporima na daljnjem jačanju fiskalne održivosti putem smanjenja proračunskog manjka i javnog duga.
Naglasio da se na planira smanjivanje mirovina te da je drugi najveći proračunski rashod onaj za zaposlene, o čemu je sa sindikatima državnih službi postignut sporazum, a da se za zdravstvo planira oko 500 milijuna kuna više u ovoj godini.
Marić je prokomentirao raspravu o uvođenju eura, kazavši da su Vlada i HNB pokušali utvrditi sve pozitivne i negativne aspekte, kako bi se o tom provela kvalitetna javna rasprava.
Komentirajući u izjavi za novinare današnji kritički istup predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović o gospodarskom stanju u zemlji, Marić je kazao da svima treba biti na čast što su trendovi u protekle dvije godine preokrenuti, što se po njegovim riječima vidi i u smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.
"Činimo sve što možemo za jačanje poduzetničke klime, imamo rast zaposlenosti, ali želimo da plaće i cijeli standard bude viši", rekao je uz ostalo Marić.
Najvažniji ekonomski projekt Vlade je uvođenje eura
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić u srijedu je na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista ustvrdila da je restrukturiranje Agrokora najveća gospodarska reforma od osamostaljenja Hrvatske te da je Vlada tome pristupila pravovremeno, odlučno i djelotvorno.
Dalić je ocijenila da su problemi vezani uz Agrokor ugrožavali cjelokupno gospodarstvo. Istaknula je da se proteklih osam mjeseci moglo uvidjeti kako je način funkcioniranja toga sustava predstavljao značajnu prepreku u funkcioniranju tržišnog mehanizma cijeloga gospodarstva.
Računajući na sigurnost poslovanja s Agrokorom, neka poduzeća su zanemarila svoje aktivnosti u cilju povećanja tržišne efikasnosti, otvaranja novih tržište i izvoza, kazala je.
Od restrukturiranja Agrokora očekujemo izravan utjecaj na rast BDP-a, zadržavanjem radnih mjesta te neizravan utjecaj kroz uklanjanje uspostavljenih anomalija u tržišnom mehanizmu. Pravovremeno i redovito plaćanje je puno veća reforma nego niz manjih mjera koje Vlada poduzima na smanjenju administrativnih opterećenja, kazala je Dalić.
Ocijenila je kako proces u Agrokoru pokazuje zbog čega se reforme provode teško, jer zahtijevaju društveno povjerenje, strpljenje u razumijevanju ciljeva i znanje o onome što se od reforme očekuje, kao i odgovornost političke elite da razumije bitne državne ciljeve i točke oko kojih treba imati minimalnu razinu suglasja.
"Način na koji se u dijelu političkog spektra prati i komentira rad izvanredne uprave (Agrokora) radi ostvarenja jeftinih i prizemnih političkih bodova ne doprinosi društvenom povjerenju niti uspješnosti postupka te očuvanju poslovanja i radnih mjesta i naplati vjerovnika", istaknula je.
Govoreći o uvođenju eura, Dalić je kazala da je to proces kojem je cilj osigurati hrvatskom gospodarstvu jednostavnije sudjelovanje u tržišnoj globalnoj utakmici.
Uvođenje eura je najvažniji ekonomski projekt Vlade, ustvrdila je.
Najavila je da će se u cilju poboljšanja poslovnog okruženja u 2018. godini će nastaviti s odgovarajućim mjerama - nastojat će se poboljšati investicijska klima tako da je u četvrtak na Vladi novi zakon o strateškim investicijama, kojem je cilj djelatna podrška velikim i to prvenstveno privatnim investitorima, dok je u saborskoj proceduri zakon o poticanju ulaganja.
Kvaliteta investicijskog okruženja ne ovisi samo o Vladinim mjerama, nego i o osjećaju i percepciji investitora o tome koliko su dobrodošli, kazala je.
"Na žalost, imamo brojne primjere investitora koji su pokušali ulagati, ali nisu uspjeli. Potrebno je da svi provode sve mjerodavne zakone, propise i procedure, jer to znači pravnu sigurnost", istaknula je Dalić.