Nakon najave kako sutra počinje škola jer su zahtjevi sindikata ispunjeni pojavila su se razna pitanja o nadoknadi nastave, negodovanju nekih sindikata kao i nekih učitelja koji smatraju kako zahtjev nije ispunjen na način na koji su to željeli.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kako bi se dobili odgovori na ova pitanja u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' okupili su se Sanja Šprem iz Sindikata učitelja, Branimir Mihalinec iz Sindikata zaposlenih u srednjim školama, predstojnik Ureda predsjednika Zvonimir Frka - Petešić te savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Marko Košiček.
Zvonimir Frka - Petešić tvrdi da nisu napravili puno već financijski iskorak te da se isplatilo pregovarati duže i imati jedan dobar kompromis.
- Ova Vlada je povećala osnovicu i naravno da bi u narednoj godini nastavila povećavati. E sad je pitanje da li bi to bilo 2+2 ili 2+3. Podignuta je osnovica za sve javne i državne službe i ideja je bila da se tako odgovori na zahtjev učitelja i nastavnika no to nije prepoznato kao odgovor i tu se tražilo novo rješenje. Na ovaj način na koji je sada povišica postignuta , a to je da će do kraja 2020 biti nekih 10 posto povećano to je nešto sto je fiskalno održivo te ćemo moći nastaviti s politikom smanjivanja poreza. Do kraja 2020. 23,1 posto će bit povećana plaća u javnoj prosvjeti plus dva posto to znači povećanje od 25,5 do kraja 2021.- rekao je Petešić
Podsjetimo Sindikat učitelja je objavio kako je dogovor postignut te da će se on izrealizirati kroz godinu i mjesec dana. Vlada će prosvjetarima dati povećanje koeficijenta i to u tri rate 3+2+1, s tim da će posljednja rata povećanja koeficijenata biti tek u 2021. godini.
Branimir Mihalinec se složio kako je postignut dobar kompromis i zadovoljan je kako su pregovori završili. Na pitanje što je s nenastavnim osobljem za kojeg su isto tražili povećanje koeficijenta kaže kako nikada nije bilo riječ o koeficijentima za njih je rbi to bilo prekomplicirano.
- Nismo ih iznevjerili jer to nije bilo moguće postići takav dogovor. Tada bi se otvorila mogućnost za povećanje koeficijenta svima za što Vlada nema novca. Za njih smo postigli jednako povećanje plaće i nismo tražili jednak koeficijent nego smo tražili koeficijente za nastavno osoblje. Nismo nikog iznevjerili postigli smo ono što smo tražili i još smo dogovorili povećanje koeficijenata za računovođe i tajništvo. Oni imaju veće povećanje koeficijenata nego učitelji. Kroz ovu dinamku će biti povećanje plaće od 9 posto ta računovođe i tajništvo - zaključio je Mihalinec
Na pitanje što je sa Sindikatom 'Preporod' koji se protivi ovakvoj odluci jer nije bilo referenduma kao prošli put u kojem su svi učitelji i nastavnici odlučili o ponudi Vladi i nastavnim osobljem koje nije zadovoljno dogovorom u kojem nenastavno osoblje nije dobilo povećanje koeficijenata Šprem se ogradila od svega te samo ustvrdila kako nije bilo potrebe za referendumom jer je cilj koji su odredili i postignut.
- Bilo bi gubljenje vremena ponavljanje referenduma jer ono što smo željeli smo konačno postigli - rekao je Mihalinec
Nadoknadu nastave komentirao je glavni savjetnik ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, Marko Košiček koji smatra kako nisu oni krivi zbog nastale situacije te da je na školama na koji će način odrediti nadoknadu nastave.
- Postoje četiri opcije za koje se škole mogu odlučiti kako će nadoknaditi nastavu.
1) Nenastavni dani, primjerice dan škole kada nema nastave. Svaka škola ima barem tri nenastavna dana koja sada može iskoristi za nadoknadu.
2) Zimski praznici ne bi trebali trajati duže od dva tjedna
3) Proljetni praznici se mogu skratiti
4) Rad subotom koji nije njiihova preporuka no postoji opcija da se i tako nadoknadi jedan dio nastave.
Treba imati na umu kako niti jedna škola nije ista te da neke nisu štrajkale, a neke su bile djelomično u štrajku. Svaka nadoknada će biti individualna u školama. S time su se složili i Šprem i Mihalinec koji smatraju kako je na školama da odrede najbolji način nadoknade.