To je to što me zanima!

Dajte ljudima da beru: 'Afrička gljiva' kao demografski spas

Ivan Lovrinović i HSS su za ukidanje dozvola za branje šumskih plodova, kao mjeru koja treba spriječiti egzodus iz osiromašenih krajeva. Kazne za branje bez dozvole su do 7000 kuna
Vidi originalni članak

Uberete li u šumi određenu količinu vrganja, šparoga ili kestena, bez mjesečne dozvole, pa naletite na inspekciju, platit ćete do 7000 kuna.

Toliku kaznu mnogi naši tajkuni nisu platili ni zbog malverzacija “vrijednih” doživotne robije. Ta nepravda tjera ljude na bijeg. Ivan Lovrinović i HSS predlažu Vladi da u novom Zakonu o šumama “dekriminalizira” sakupljanje šumskih plodova. Na ideju liberalizacije šumskih plodova Ivan Lovrinović došao je tijekom posjeta Kostajnici.

- Jučer mi se - napisao je 8. listopada na Facebooku - ljudi koji sakupljaju i peku kestene žale da moraju prije ulaska u šumu po kesten za tjedan platiti 150 kuna. Tako i za gljive i ostale plodove. Zamislite tu državu koja ljude u ovom kraju, koji je devastiran i demografski i gospodarski, na ovaj način osiromašuje. Umjesto da u ovakvim krajevima njima plaća 150 kuna da rade, da sakupljaju plodove i ostanu na svojim ognjištima, ona ih pritišće da odlaze. Bezumno! S druge strane, milijarde državi nisu problem - napisao je Lovrinović, a iz tog je ogorčenja i nastao spomenuti prijedlog.

- Smatramo da je nužno, u cilju demografske obnove i zadržavanja ljudi u njihovu životnom prostoru, ukinuti zabrane ubiranja šumskih plodova - piše u prijedlogu zakona.

Lovrinovićev prijedlog, koji podržava HSS, može zvučati marginalno ili smiješno, ali nije. Hrvatske šume od te mjere nemaju nikakve koristi, a građani imaju štetu, i ne samo to. Ostaje im okus gorčine u ustima. Hrvatske šume mogle bi osim ovog osnovati i radnu jedinicu za otkup i preradu ljekovitog bilja (tisuće tona propadaju svake sezone), gljiva ili kestena, pa potaknuti novu gospodarsku aktivnost na osiromašenim područjima. Trebalo bi stimulirati i uzgoj brzorastućeg drveta (topole, paulovnije), no upitno je hoće li biti ozakonjena i ova ideja, mala ali korisna i dobronamjerna, što u Hrvatskoj najčešće znači - lišena šanse.

Idi na 24sata

Komentari 49

  • centarfor 07.12.2017.

    Nitko nije iz šume iznio vrijednost veću od 1000 kuna pa prema tome niti policija ne prijavljuje niti prekršajno. Sugestija sakupljačima. Idite u bilo koji centar i uzimajte sve što je manje od 1000 kuna i ako vas uhvate ne plaćate ništa pa čak niti vas prijave a ne da plaćate hrvatskim šumama globe za 2 kg gljiva.

  • 07.12.2017.

    Najveća, najgladnija i najindolentnija štetoćina je sama država. Do pije rata osnova života bilo je domaćinstvo, obitelj. Ljudi su imali stoku, bavili se poljoprivredom, tržili s onim što su sami stvorili uzgojili ili odgojili. I mogli su time živjeti, školovati djecu i slati ih na fakultet. Nakon rata državu i resore vode kojekakvi koji gledaju svoj interes, interes stranke, interes stranih subjekata , a ne vide interes naroda , interes svih građana. Rasprodaja banaka, dobrih tvrtki i uništenje gospodarstva bilo je brzo. No uništena su i domaćinstva. Ovo da čovjek ne smije u šumu ( koja se masovnom sječom pustoši i drvo izvozi- Mlećani su nula) brati gljive i plodove je strah države da bi netko preživio koji dan da ne uđe u Lidl,,, Slično, svako domaćinstvo ima brajdu, voćku no ama baš svako mora Kupiti dozvolu za kupnju zaštitnih sredstava ( u Njemačkoj to ne treba). Ne možeš kupiti modru galicu bez toga. Edukacija ne postoji. I dozvolu treba platiti svakih 5 godina ponovo kako bi trutovi preživjeli. Domaćinstvo ne može na tržnicu. Nema OPG. koliko je OPG- ova u HR - neznatno, domaćinstvo mora platiti atestaciju šprice svakih tri godine , a iznos atestacije često je veći od vrijednosti šprice i od usluge drugog za špricanje. Od 2007. domaćinstvo smije uzgajati samo jednu svinju za svoje potrebe. Od rata do sada broj farmi karava pao je sa 7000. Sve je prilagođeno da se domaćinstva uguše i da se ljudi upute u strane markete i u Njemačku.

  • trinker 07.12.2017.

    sve što raste u U hrvatskim šumama je vlasništvo hrvatskih šuma, i tako treba ostati jer budući vlasnik kad budu privatizirane ionako neće dati da ni da se hoda i besposličari po njegovom vlasništvu.

Komentiraj...
Vidi sve komentare