Na današnji dan, 17. svibnja, obilježava se Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije i to je dan na koji je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost s popisa međunarodne klasifikacije bolesti. Povodom tog dana, mi smo odlučili uputiti u saborsku proceduru 13 zakonodavnih inicijativa koje su vezane uz unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba, poručila je zastupnica Možemo, Ivana Kekin, s konferencije u Saboru.
Na govornicu su i izvjesili LGBT zastavu.
- Ta prava su u posljednjih 20 godina poprilično napredovala, no prije svega zahvaljujući izrazitom radu i trudu LGBTIQ udruga koje su se sustavno borila za ta prava. I dalje ima izrazito puno mjesta za napredak - upozorila je.
Zato su, osluškujući na što udruge, ali i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuju, u proceduru uputili izmjene 11 zakona, a uz to traže donošenje Nacionalnog plana borbe protiv homofobije, kao i regulaciju jednog podzakonskog akta.
- Jedan dio se fokusira na puno priznavanje istospolnih zajednica kao obiteljskih zajednica sa neometenim pravom na udomiteljstvo, na usvajanje djece, na medicinski potpomognutu oplodnju i da se formalno u dokumentima prepoznaju gay roditelji. Mi trenutno imamo situaciju da se, unatoč tome što je Ustavni sud rekao da su životni i neformalni partneri u svim svojim pravima izjednačeni
sa bračnim i izvanbračnim partnerima, Centri za socijalnu skrb pozivaju na Obiteljski zakon u kojem ne stoji eksplicitno da istospolni partneri imaju pravo na usvajanje i udomljavanje djece i na taj način diskriminiraju istospolne parove. Pravobraniteljica za djecu ističe kako imamo izraziti manjak udomitelja i sve više djece u domovima, a istodobno ljudima koji bi rado udomljavali i posvajali to ne dozvoljavamo - poručila je naglasivši kako je ista stvar i s medicinski potpomognutom oplodnjom.
- Pričamo o demografskoj krizi u državi, a imamo izrazito rigidan zakon, koji niti single ženama niti lezbijskim parovima omogućuje medicinski potpomognutu oplodnju, koje radi toga odlaze u druge zemlje, Makedoniju, Češku, da bi se ostvarile kao roditelji. A onda, jer se u dokumentima ne prepoznaju gay roditelji, se ne mogu upisati kao roditelji - istaknula je.
Naglasila je kao problem i to da se transrodnim osobama još uvijek izrazito otežava pristup tranzicijskim postupcima, prilagodbe spola, a što Možemo zakonskim prijedlozima želi poboljšati.
- Radi se o stanju koje je prepoznato, koje izaziva duševnu patnju, metastudije jasno pokazuju da ljudi koji nemaju mogućnost pristupu tranziciji u izrazito visokoj mjeri obolijevaju od depresije, anksioznosti, imaju visoke pokušaje suicida... Mi držimo da, kao što HZZO-om plaćamo druge bolesti, dijabetes, lom noge, isto tako moramo našim građanima, kojih nema puno, omogućiti da svi procesi prilagodbe spola idu na teret HZZO - kazala je.
Član Možemo, Gordan Bosanac, istaknuo je još kako svojim zakonskim prijedlozima žele pomoći maloljetnim LGBT osobama kojima bi se omogućilo privremeno uzdržavanje od države nakon što bivaju izbačeni iz svojih domova zbog priznanja svoje seksualne orijentacije.
- Da ta djeca ne ostanu na ulici, da ne ovise samo o mreži socijalne podrške nego da ih centri za socijalnu skrb prepoznaju - rekao j dodavši kako predlažu i izmjene Kaznenog zakona u smislu zabrane tzv. konverzijske terapije.
- Radi se o terapiji koja se službeno ne provodi ni u jednoj od bolnica, ali postoje naznake da se provodi u nekim privatnim praksama ili privatnim prostorima i da se LGBT djecu sili da mijenjaju svoju seksualnu orijentaciju, ne samo djecu nego i odrasle. Tu se radi o naadrilječništvu i to se treba zakonski zabraniti - poručio je.
Nadalje, ostale zakonske izmjene odnose se na zaštitu žrtava zločina iz mržnje, kojima traže da sve takve žrtve, ne samo LGBT, imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.iv