Stalna misija Surinama pri Ujedinjenim narodima (UN) donijela je odluku o povlačenju priznanja Kosova i Metohije kao nezavisne države, kazao je srpski šef diplomacije vica Dačić, a prenosi Blic.
Kako je naveo, o ovome ga je obavijestilo Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje, i istaknuo da se na ovome dugo radilo i mnogo razgovaralo.
Vlada Surinama donijela je odluku 27. listopada, a diplomatska nota, u kojoj se obavještava o odluci upućena je Ministarstvu vanjskih poslova Kosova 30. listopada.
- Ovakva odluka pokazuje da treba biti ustrajan, razgovarati sa svima, ako želimo da Kosovo bude nacionalni interes. Ovo također pokazuje da nije sve gotovo, kao što netko govori - rekao je Dačić.
Kazao je i da je u ovoj "operaciji" pomogao "naš čovjek koji ima kontakte s vlastima u Surinamu".
- Pozivam cijelu dijasporu da to rade za svoju zemlju. Nećemo stati ovdje, zamjeraju mi iz Bruxellesa i Washingtona da najviše na ovome radim. Pa radim jer je to naš najveći problem - rekao je Dačić.
Kazao je i da je ovo veoma važan događaj koji zaslužuje posebnu pažnju, istaknuvši i da nije siguran da će prištinske vlasti objaviti ovu vijest koja je za njih "grom iz vedra neba".
- Oni ovo ne očekuju. Oni su najavljivali da će ih svi priznati, da samo ih samo mi trebamo podržati da postanu članovi UN-a. Malo su se preračunali, ne znaju oni da imaju posla s upornim, principijelnim i malo tvrdoglavim ljudima - rekao je Dačić.
'To je kleveta, Dačić je šarlatan'
Međutim, iz Prištine stižu drugačije informacije. Kako prenosi N1, Ministarstvo vanjskih poslova Kosova odbacilo je kao netočnu Dačićevu izjavu da je Surinam povukao priznanje nezavisnosti Kosova.
- Povlačenje priznanja ne postoji kao koncept u međunarodnom pravu. Sve je to kleveta, dok je Dačić šarlatan - kazao je savjetnik ministra vanjskih poslova Kosova Bedžeta Pacolija, Jetljir Zumberaj.
Sve što niste znali o Surinamu
Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike.
Surinam je najmanja nezavisna država u Južnoj Americi. Graniči s Francuskom Gvajanom na istoku, Gvajanom na zapadu i Brazilom na jugu, dok je na sjeveru Atlantski ocean. Zemlja se može podijeliti na dvije geografske regije. Na sjevernom, niskom, obalnom području živi većina stanovništva. Južni dio pokriva prašuma i ona čini 80% teritorija Surinama.
Surinamov ustav je donesen 1987. godine. Narodna skupština (Nationaal Parlement) se sastoji od 51 zastupnika. Svakih pet godina se održavaju parlamentarni izbori. Pravni sustav je preuzet od Nizozemske. Predsjednik države se bira na mandat od pet godina, dvotrećinskom većinom glasova u Nacionalnoj skupštini ili u nedostatku dvotrećinske većine, većinom u Narodnoj skupštini (koju tada tvore svi zastupnici Nacionalne skupštine, regionalni i općinski predstavnici koji su izabrani na općim izborima u najnovijim nacionalnim izborima). Kao šef vlade, predsjednik imenuje šesnaest ministara u vladi. Ne postoji ustavna odredba za uklanjanje ili zamjenu predsjednika, osim ako je on podnio ostavku.
Gospodarstvo Surinama je većinom orijentirano oko boksita čija industrija čini više od 15% BDP-a i više od 70% izvoza zemlje. Drugi važni izvozni proizvodi su šećer, nafta i zlato. Najveći trgovački partneri Surinama su: Nizozemska, Sjedinjene Američke Države i država u Karibima.
Istočni Indijci (Hindustani) čine većinu stanovništva Surinama (37% stanovništva). To su potomci emigranata koji su otišli iz Indije u 19. stoljeću. Kreolci (mješavina bijele i crne rase) čine 31% stanovništva, a Javanci (iz bivše Nizozemske kolonije Indonezije) čine 15% populacije. Maronci (potomci pobjeglih afričkih robova) čine 10% stanovništva. Ostatak stanovništva su većinom Kinezi, Europljani i Brazilci. Najzastupljenija je hinduistička vjera, ali je islam i kršćanstvo također dosta rašireno. Nizozemski je najrašireniji i službeni jezik Surinama, ali dosta stanovništva koristi i svoje matične jezike (Sranang Tongo, n'Djuga, javanski i drugi).