Liječnici i medicinske sestre ispričali su nam kako je njima raditi u posrnulom zdravstvu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Iako brojke govore da ih je više nego prije ulaska u EU, oni kažu da slabo to osjećaju. Svjedoče i o dugim listama čekanja koje za mnoge pacijente znače život ili smrt.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
- Najviše me boli u sustavu to što su liste čekanja za pojedine dječje pretrage izuzetno duge. Primjerice, za očni pregled čeka se više od godinu dana. To je nedopustivo, jer iza problema s vidom može biti neka teška bolest kod djeteta koja će u tih godinu dana rapidno napredovati – govori nam jedan liječnik iz Klaićeve.
Kronično premalo sestara u Klaićevoj
- Dobro smo plaćeni, no ima onih koji ne rade ni približno koliko bi mogli, a plaće su nam jednake. To je ostatak socijalizma. I onda mnogi s vremenom prestanu raditi jer znaju da će i uz minimalan rad dobiti istu plaću kao i oni koji rade preko svog maksimuma. Smatram to nakaradnim – tumači liječnik dodajući kako je još jedan veliki problem u sustavu tendencija da se masovno djeca iz drugih bolnica u Hrvatskoj preusmjeravaju u Klaićevu.
Također smatra da je previše suradnje između privatnog i državnog zdravstva te da se situacija, nažalost, potencira u korist privatnog. Ističe i da je dežurstava previše te da su jako naporna, a svi rade prekovremeno.
- Nama liječnicima ti su prekovremeni plaćeni, ali koliko mi je poznato, sestre ne dobivaju novac za prekovremene. Ujedno, imamo kronično premalo sestara u Klaićevoj i nismo ni blizu europskom standardu – kaže liječnik ističući ujedno i da je jedan od najvećih problema u Klaićevoj manjak prostora za majke koje bi trebale biti uz svoju djecu dok su na liječenju.
Medicinska sestra iz Istre s gotovo 30-godišnjim stažom kaže kako su kod njih najveći problemi nepregledna papirologija i manjak sestara.
- Zatrpali su nas s popunjavanjem potrebne i nepotrebne dokumentacije zbog čega pate pacijentice jer nekad ne stižemo odmah biti na usluzi. Pišemo i umjesto liječnika jer ni oni ne stižu.
Kratki odmori za sestre
Na 20-ak pacijentica i toliko novorođenčadi dolaze dvije sestre u smjeni po 12 sati. Kad se neka razboli ili su godišnji, to je neizdrživo, jer protivno zakonu radimo s odmorom od 12 sati, a trebali bismo imati 24 sata. Iskusnije sestre, uz ostalo, rade s novim sestrama pa smo konstantno pod pritiskom i imamo veliku odgovornost. Prije 15-ak godina bilo je puno bolje jer nas je bilo više i radile smo uglavnom s pacijentima, za što smo se i školovale. Uglavnom, loša je organizacija - ukratko je pojasnila što ih muči u Istri.
Liječnike obiteljske medicine također muči kaos u sustavu, a jedna liječnica nam kaže da je najviše smeta kad ima pacijenta koji bi trebao hitnu pretragu, a ona ga ne može naručiti. Taj pacijent, naime, najprije mora čekati na pregled kod bolničkog specijalista koji će odobriti daljnje pretrage, a potom ponovno i na pretragu. Tako se čekanje može otegnuti i na više od godinu dana za pacijenta koji, primjerice, ima krv u stolici što može biti indikator ozbiljnih bolesti.
- Smeta me siva korupcija na svim razinama i to što država pogoduje farmaceutima. Koriste se položaji kako bi se progurao određeni lijek ne zbog dobrobiti pacijenta, nego zbog tog pogodovanja. Smeta me i što nas HZZO novčano kažnjava. Odobrim, primjerice, lijek pacijentu koji ima kolesterol šest. Svjetske smjernice kažu da se lijek može dati već kad je kolesterol pet i pol.
No HZZO ima svoje smjernice koje kažu da pacijent mora imati kolesterol najmanje sedam i onda mene novčano kazne jer sam dala lijek za manji kolesterol – kaže obiteljska liječnica koju su kaznili jer je pacijentu s dijabetesom dala 30 trakica više od broja na koji je imao pravo. No taj isti pacijent se kontrolira kod nje, ona ga vodi kroz cijelu bolest i pacijent ne hoda okolo po specijalističkim ambulantama. Zapravo je, kaže, sustavu uštedjela znatan novac brinući o tom pacijentu, ali je za 30 trakica više ipak novčano kažnjena. Medicinska sestra iz KBC-a Zagreb kaže da najveći problem nije u novcu, nego u sustavu koji je pogrešno postavljen.
'Sustav krivo postavljen'
- Radim u ambulanti koja je vezana uz hitnu službu, pa osim redovnih kontroli primamo i pacijente s hitne. HZZO nam priznaje 24 pacijenta na dan, a mi ih svakodnevno imamo najmanje 45. Nije nam problem to odraditi, ali smo često izloženi nezadovoljstvu ljudi koji se bune što moraju čekati dva i pol sata na pregled.
Svi su kronično nezadovoljni, a mi ćemo na kraju biti plaćeni isto kao djelatnici iz ambulanti koje rade trostruko manje – priča ova sestra koja kaže da ona i liječnik zapravo rade posao dvije ambulante te da je najviše boli nepravda. No teško im je i to što pacijenti često nemaju razumijevanja i ne zanima ih pozadina cijele priče.
Liječe nas jeftinim lijekovima koji lako izazivaju ovisnost
Stručnjaci su usporedili liječenje depresije u Hrvatskoj i Švedskoj te došli do zabrinjavajućeg podatka po nas - u Hrvatskoj se za liječenje depresije previše koriste jeftiniji lijekovi, koji uzrokuju psihološku i fizičku ovisnost.
Rezultate istraživanja upotrebe psihotropnih lijekova stručnjaci su pripremili za objavu u online časopisu Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes. Otkrili su da se u Hrvatskoj najviše prepisuju benzodiazepini, odnosno skupina psihoaktivnih lijekova koji služe kao depresanti i često se koriste kako bi pomogli pacijentima da prevladaju bol i anksioznost te im omoguće lakši san.
Za Švedsku su oni neprikladni i nalaze se na popisu lijekova s ograničenom upotrebom. Oni koriste antidepresive. Ines Potočnjak, Robert Likić i Vesna Degoricija iz Sveučilišne bolnice ili zagrebačkog Medicinskog fakulteta, te švedski autori Eric Nham i Björn Wettermark navode i kako posvuda raste upotreba psihotropnih lijekova.
U 2014. propisivalo se dnevno 127 doza, a samo godinu kasnije 131 doza. Usporedbe radi, Šveđani su 2014. propisivali 183 doze dnevno, a godinu kasnije 188 doza na dan. Autori istraživanja su usporedili i upotrebu benzodiazepinskih derivata, odnosno jeftinijih i opasnijih lijekova. Ispostavilo se da je njihova upotreba u Hrvatskoj prije četiri godine iznosila 72,5 propisanih dnevnih doza te se 2015. povećala na 74,4 propisane dnevne doze, dok je u Švedskoj upotreba benzodiazepina u obje godine iznosila samo po 11,2 propisane dnevne doze.
No ministar zdravstva Milan Kujundžić s ponosom ističe kako je naš sustav najbolji u svijetu. Barem je tako zborio prije desetak dana u Saboru. - Ako ste propustili vidjeti, izvješće World Economic Foruma pokazuje da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj, sa svim svojim manama, po kvaliteti među najboljima u svijetu. Trebamo se kritički osvrtati, ima puno stvari koje treba popravljati, ali u svakom slučaju možemo biti zadovoljni - rekao je ministar Kujundžić.
A zadovoljni trebamo biti jer naši bolesnici teško dolaze do liječnika specijalista, kao i do nužnih dijagnostičkih pretraga. Liste čekanja su se produžile pa sve više ljudi plaća privatne preglede iako su tu uslugu državi već platili.