Na današnji dan 1917. godine počela je oktobarska revolucija u Rusiji koji su predvodili boljševici na čelu sa Vladimirom Iljičem Uljanovim - revolucionarnog imena Lenjin. Pod njegovim vodstvom boljševici su izveli puč u Petrogradu i preuzeli vlast uz minimalne žrtve. No nakon samo nekoliko godina prvi vođa Sovjetskog Saveza se razbolio i umro...Imao je 53 godine.
Kad je 21. siječnja 1924. umro utemeljitelj mlade sovjetske države narod je bio u velikoj žalosti. Unatoč njegovoj želji da bude sahranjen pokraj roditelja, komunističko je vodstvo iskoristivši iskreni šok i izljeve emocija u zemlji Lenjinovo tijelo odlučila balzamirati i trajno izložiti u mauzoleju na moskovskom Crvenom trgu, u postupku koji podsjeća na mumifikaciju faraona i ikonizaciju čovjeka-boga.
Naime, nakon smrti pa obdukcije, tijelo prvog sovjetskog lidera je bilo privremeno balzamirano kako bi se spriječilo raspadanje tijekom četiri dana koliko je tijelo držano u otvorenom kovčegu u Domu sindikata u centru Moskve. Unatoč niskim temperaturama, više od 50.000 ljudi je prošlo kroz hodnik gdje je tijelo bilo izloženo. Najprije su ga mislili dubinski smrznuti, ali su se dva mjeseca nakon njegove smrti ipak odlučili za balzamiranje.
Znanstvenici radili danonoćno
Tu su veliku ulogu odigrala dva poznata kemičara Vladimir Vorobyov i Boris Zbarsky. Oni su predložili balzamiranje s kemijskom smjesom koja bi spriječila raspadanje, isušivanje, mijenjanje boje i oblika tijela pokojnika. Nakon niza sastanaka komunističkih lidera, dobili su dozvolu da krenu u realizaciju. Nekoliko mjeseci, doslovno dan i noć, skupina znanstvenika radila je na izbjeljivanju Lenjinove kože i točnom izračunu kemijske smjese. Zadatak nije bio lak, trebalo je balzamirati čitavo tijelo, a potpuno očuvati obujam, formu te stanične i tkivne strukture.
Kada je pet mjeseci kasnije, u kolovozu 1924. mauzolej na Crvenom trgu otvoren javnosti reakcije su bile izuzetno pozitivne. Unutrašnje organe su uklonili, a mozak mu odstranili kako bi bi ga sovjetski Institut za mozak proučio. Institut je, naime, osnovan nedugo nakon Lenjinove smrti, sa posebnom ulogom proučavanja Lenjinove "izvanredne sposobnosti". Dijelovi njegovog mozga se i dalje čuvaju u Centru za neurologiju pri Ruskoj akademiji znanosti.
Lenjin je tada ležao u staklenom sarkofagu, njegovi crvenkasti brkovi bili su uredno ošišani, a ruke su mu počivale na bedrima. Odjeven u strogo crno odijelo na prvi pogled izgleda poput voštane figure. A tako izgleda i danas, 92 godine kasnije.
Pokopati ga ili ne?
"Laboratorij Lenjin" u sovjetsko vrijeme zapošljavao je oko 200 stručnjaka, no danas je broj zaposlenih mnogo manji. Ipak, njihova zaduženja ostala su ista.. Svakih nekoliko dana znanstvenici posjećuju mauzolej jer se tijelo čuva pod strogo određenom temperaturom, pod posebnim osvjetljenjem i potrebno je provjeriti njegovo stanje. A svakih 18 mjeseci, tijelo se odvozi ispod, u slabo osvijetljenu sobu, kako bi se ponovno balzamiralo i opralo.
Za vrijeme postojanja SSSR-a povorke su se okupljale na Crvenom trgu kako bi odale počast i prošle pored balzamiranog Lenjinovog tijela ispod zidina Kremlja.
Odmah poslije raspada SSSR-a krenule su rasprave treba li Lenjina pokopati ili ne? Kritičari komunizma predlagali su da se vođa revolucije sahrani po kršćanskim običajima na groblju. No, Boris Jeljcin, tadašnji predsjednik Rusije nije se usudio preseliti "vođu proletarijata" bojeći se da bi to mogao biti povod za velike nemire.
Sadašnji ruski lider Vladimir Putin ne želi seliti Lenjina iz mauzoleja, a to objašnjava da nema potrebe igrati se s osjećajima starih ljudi koji su ipak većinu svog života proveli u zemlji gdje se Lenjin slavio kao veliki lider i osloboditelj te da treba pričekati i neka o tome odluče, kad dođe vrijeme, mlađe generacije koje su manje emocionalno vezane za utemeljitelja Sovjetskog Saveza. Povijest je takva stvar, smatra Putin, koja ne trpi žurbu..
Danas je grob gdje spava vječnim snom veliki revolucionar i osnivač sovjetske države ne pretjerano posjećen od domaćih turista no strani turisti ga ne zaobilaze. Ruska vlada je početkom ove godine objavila da će ove godine na održavanje balzamiranog Lenjinova tijela potrošiti do 13 milijuna rubalja odnosno oko 200 tisuća dolara.
Turistima je jako zanimljiv
Mnogi Rusi smatraju da bi se trebalo maknuti balzamirano Lenjinovo tijelo s moskovskog Crvenog trga i pokopati ga kako bi zatvorili "burno razdoblje ruske povijesti". Također, mnogi misle da njegov mauzolej treba pretvoriti u muzej.
Staljin i Lenjin fotografirani 1919. godine
- Lenjin je jako kontroverzna povijesna ličnost, a nazočnost njegovoga tijela, kao centralne figure u nekropoli, u srcu naše nacije je potpuna besmislica - napisao je 2011. član parlamenta Vladimir Medinski na službenim stranicama premijera Vladimira Putina ne odobravajući što se na "biomedicinske radove na čuvanju Lenjinova izgleda" troše milijune rubalja iz proračuna.
Mauzolej Lenjina izgrađen je po projektu glasovitog arhitekta Alekseja Šuseva. Ta crveno-crna građevina u obliku piramide prekrivena granitnim pločama i mramorom sagrađena uz kremaljske zidine privlači inozemne turiste koji i dalje staju u red da bi ušli u jedan je od najpoznatijih mauzoleja na svijetu. A i ulaz je besplatan.