Mnoge relikvije koje se povezuju s Isusom Kristom, njegovim rođenjem i posebice mukom nalaze se po cijelom svijetu. Dio njih je i u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pojedine relikvije čuvaju lokalni župnici, a druge su dio velikih crkvenih riznica. Vjeruju kako je riječ o autentičnim predmetima. Iako potječe iz srednjeg vijeka i zapravo je euharistijsko čudo, Kristova krv iz Ludbrega proslavila je to mjestašce u svijetu.
Prema predaji, lokalni svećenik je sumnjao da se tijekom mise vino pretvara u Kristovu krv. Tad se u kaležu umjesto vina stvorila prava krv, koju su pohranili u malenoj ampuli i čuvaju je u raskošnoj pokaznici.
Papa Leon X. izdao je 1513. bulu i službeno utemeljio svetište Predragocjene Krvi Kristove. Prije toga osobno je vodio procesiju s relikvijom u Rimu. I svjetski moćnici znali su se zaustavljati u Ludbreguda se pomole pred relikvijom. Među hodočasnicima bio je car Josip II., austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. Habsburški nakon euharistije 1817. godine u Ludbregu zamolio je tadašnjeg župnika da mu dopusti uzeti u ruke relikvijar s Presvetom Krvi, što je ovaj i učinio.
Često je i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac dolazio pokloniti se u Ludbreg Krvi Kristovoj.
U Dubrovniku uz Isusovu pelenicu, koju je Isus nosio u Hramu, imaju i relikvije vezane uz smrt i muku Kristovu.
- Imamo veliki komad križa, riječ je o maslinovu drvetu i smatra se autentičnim. Biskup ga u procesiji nosi na Veliki petak, a nalazi se u zlatnoj uložnici koju je darovala kraljica Margarita iz desetog stoljeća. Posebno čuvamo i kutijicu sa staklenim stijenkama u kojoj je komadić grobne pločice Isusove iz bazilike Svetoga Groba u Jeruzalemu. Naime, franjevci su kratko upravljali bazilikom i tako su komadić te nadgrobne ploče otkinuli i poslali u Dubrovnik. Imamo i dio spužve s Golgote, ali i trn s krune, objašnjava povjesničar umjetnosti Ivan Viđan, vanjski stručni suradnik riznice u katedrali u Dubrovniku.
Sve su relikvije ondje dostupne vjernicima. Komadić s križa čuva se i u Čučerju.
- Ne znamo kako je došao baš u našu župu, no čuvam ga u župnom uredu - kratko je komentirao župnik Dragutin Mostečak kazavši da vjernici znaju za relikviju, ali za nju rijetko pitaju.
Posve je drugačiji tretman čestice s Kristova križa koju čuvaju u riznici zagrebačke katedrale. O njoj skrbi čuvarica riznice, časna sestra Lina Plukavec (73).
- Relikvijar je trenutačno na restauraciji, tako da relikvija sad nije u riznici. Nadamo se da će poslije biti izložena u nekome muzeju - kazala je.
Relikvije smatraju neprocjenjivima
Dodaje kako je relikvijar na restauraciji kod domaćih majstora odnedavno, a ne zna se koliko će sve potrajati. Vjernicima je u katedrali bio dostupan do devedesetih, a tad su ga, bojeći se oštećenja ili krađe, spremili u riznicu.
Zagrebačkoj biskupiji relikviju je darovao peti zagrebački biskup Macilin 1134. godine. Osim što je bio biskup u Zagrebu, Macilin je bio jeruzalemski kanonik, odnosno čuvar Kristova groba u Jeruzalemu.
Riječ je o iznimnoj časti i takvi su ljudi bili vrlo cijenjeni. Pretpostavlja se stoga da mu nije bilo teško doći do originalne čestice s Kristova križa, iako nema povijesnih dokumenata koji bi potkrijepili detalje vezane za nabavku relikvije.
U Zadru je dio postava Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) relikvijar iz 14. ili 15. stoljeća.
Smatraju kako je u njemu pohranjena čestica spužvice natopljene octom koju su prinijeli Isusu na križu. Relikvijar su izradili od srebra s pozlatom, a u postolju je prikaz zmajeva koji simboliziraju Sotonu kojeg je pobijedio Krist.
- Relikvijar je dostupan vjernicima i svim posjetiteljima izložbe te ga slobodno mogu razgledati - rekao je ravnatelj SICU-a don Mario Soljačić.
U vodnjanskoj crkvi svetog Blaža čuvaju nekoliko relikvija vezanih uz Krista.
- Imamo trn s Kristove krune, komadić vela Djevice Marije, kamenčić iz Kristova groba, kamenčić odlomljen sa stupa na kojem su bičevali Krista i, konačno, relikvije svih 12 apostola. Sve su relikvije autentične. Iako je o njihovoj povijesti sačuvano samo 19 dokumenata, sve su relikvije zapečaćene i imaju žig - rekao nam je prije više godina vodnjanski župnik Marijan Jelenić.
Trn s Kristove krune čuvaju časne sestre benediktinke u samostanu na Pagu, a ondje je postao važan dio kršćanskog života na otoku. Vjernici poljoprivrednici su prilikom blagoslova polja pažljivo gledali na položaj trna kako bi predvidjeli hoće li im sjetva biti uspješna ili ne. Govorilo se da će godina biti loša ako je trn savinut, a ako je stajao uspravno, svi su se veselili plodnoj godini. Relikviju je 1433. godine donio fra Ivo Tutnić i darovao je paškim benediktinkama.
U katedralama diljem svijeta čuvaju se i drugi predmeti povezani s Kristovom mukom. Torinsko platno u koje je, tvrde neki, bilo umotano tijelo po skidanju s križa lani su znanstvenici proglasili krivotvorinom, no Crkva nije zauzela službeni stav oko autentičnosti.
U njemačkom Trieru čuvaju haljinu za koju tvrde da je pripadala Isusu, a vojnici su za nju bacali kocke. U Carskoj riznici u Beču tvrde da čuvaju koplje kojim su proboli Krista na križu, čavli s križa su u Bamberškoj katedrali u Njemačkoj, dok u Valenciji u Španjolskoj tvrde da imaju kalež s Posljednje večere.
Trnovu krunu čuvali su u pariškoj katedrali Notre Dame. Spasili su je iz požara.