Hrvatska je na udaru toplinskog vala. Temperature su u srijedu dosezale čak 35,7 °C, i to u Kninu, Slavonskom Brodu, Pločama. U Osijeku je temperatura dosegla 34,1 °C, a slično je i na Komiži gdje je izmjereno 34 °C. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, rijetki su gradovi u Hrvatskoj u kojima se građani u srijedu nisu 'kuhali' na +30 °C.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kako prognoziraju meteorolozi, i u četvrtak će biti sunčano i vruće, dok će na zapadu zemlje biti umjerena naoblaka. Puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj ponegdje s jakim udarima. Na sjevernom Jadranu južni, prema otvorenom moru i jugo. Najviša dnevna temperatura zraka bit će većinom između 31 i 37 °C.
- Mi se na kraju kuhamo u loncu i taj poklopac onemogućava toplini da izađe van - rekao je meteorolog. Gotovo uvijek nakon velikih vrućina prijeti i nevrijeme, rekao je, podsjećajući na nevrijeme koje je lani u srpnju pogodilo Zagreb i Slavoniju.
U petak crveni alarm za četiri regije
Kako se čini, toplinski val imat će svoje 'najgore' u petak za kada su upaljeni crveni meteoalarmi za čak četiri regije, a nastavit će se i u subotu. DHMZ je za četvrtak najavio umjerenu opasnost od toplinskog vala za sve regije osim kninske gdje je na snazi narančasto upozorenje koje predstavlja veliku opasnost od toplinskog vala.
Crvena upozorenja za petak, a koja označavaju vrlo veliku opasnost od toplinskog vala, odnose se na širu karlovačku, kninsku, splitsku i dubrovačku regiju. Za ostatak zemlje na snazi je meteoalarm koji označava veliku opasnost.
Biometeorološke prilike će biti u postupnom pogoršanju zbog visoke temperature zraka i nepovoljnog djelovanja vrućine na organizam. UV indeks će biti vrlo visok pa se prilikom izlaska preporučuje zaštita kože i očiju te izbjegavanje duljeg boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana. Meteoropati i kronični bolesnici mogu osjećati umor i nedostatak energije, a u noći na petak su moguće poteškoće sa snom.
U petak do 40 °C, za vikend pljuskovi i grmljavina!
U petak se očekuje pretežno sunčano vrijeme, povremeno uz umjerenu naoblaku. Za vikend je na kopnu i na sjevernom Jadranu povećana je vjerojatnost za pljuskove praćene grmljavinom. Puhat će većinom slab jugozapadni vjetar, a za vikend umjeren sjeverni i sjeveroistočni, duž obale sjeverozapadni. Meteorolozi navode kako će u petak biti najtoplije, uz dnevnu temperaturu od 35 do 40 °C. Za vikend će pak temperatura ipak biti niža.
DHMZ je objavio posebno priopćenje u kojem kažu kako će pod utjecajem ogranka anticiklone u naše krajeve s jugozapada postupno pritjecati sve topliji zrak, posebno u drugoj polovici tjedna. Stoga se u četvrtak očekuje umjerena opasnost od toplinskog vala u većini krajeva, a u petak, kada je izgledno najtoplije u ovom tjednu, opasnost će nerijetko biti velika.
Noći će biti 'pakleno' vruće
Kako se izračun za toplinski val radi svaki dan, do petka bi opasnost mogla u nekim dijelovima Hrvatske porasti i na vrlo veliku, odnosno na crvenu boju. Pritom temperatura zraka tijekom noći i jutra u unutrašnjosti neće biti niža od 20°C, a na Jadranu nerijetko oko 25°C, moguće čak i malo viša. Najviše se pak dnevne vrijednosti očekuju oko 35°C, moguće mjestimice i više.
Upute DHMZ-a za toplinski val
Rashladite svoj dom
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one okrenute prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
- Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
- Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
- Izbjegavajte boravak na suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge itd.
- Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
- Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
- Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
- Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako biste naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata, potražite medicinsku pomoć.
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć.
Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30°C. Mjerite temperaturu tijela.