Hrvatska je pred izborima, a ima li promjene trendova sada kada se više manje zna tko će koga podržati otkriva novi Crodemoskop.
Dvije vodeće stranke su i dalje dominantne. Vladajući HDZ je u blagom padu, predvodnik oporbe SDP u blagom rastu. Da su izbori provedeni početkom studenog HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja, SDP-a, ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 7. studenog HDZ zabilježio izbor od 26,7 posto (u listopadu 26,9 posto). Na drugom mjestu je SDP s 22,2 posto (prema 21,6 posto iz listopada). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 9 posto (prošli mjesec 8,6 posto).
Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,4 posto (u listopadu 6,1 posto). Domovinsku pokret na petom mjestu polako "gubi dah" sa sadašnjih 3,5 posto izbora (u prošlomjesečnom mjerenju 4,5 posto, a posljednje mjerenje prije rascjepa u kolovozu pokazivalo je potporu od 6,7 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima“ HDZ. Od pet vodećih stranaka dvije su u mjesečnom negativnom izbornom saldu (DP -1,0; HDZ -0,2 postotna boda).
S druge strane tri su stranke zabilježili pozitivan prinos na svom izbornom "kontu" (SDP+0,6; Možemo +0,4; Most +0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji studeni od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +7 postotnih bodova; HDZ +1,3). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-4,9 postotnih bodova), Možemo (-2 postotnih bodova) i Most (-1,1 postotnih bodova).
Ostatak političkih stranaka, parlamentarnih ili izvanparalmentarnih, grupirane su u dvije skupine s pragom od 1 posto. Osam je stranaka iznad 1 posto (Centar 1,9 posto; IDS i Domino po 1,3 posto.
Četiri su stranke s izborom od 1,1 posto (HNS, Radnička fronta, Fokus i HSU), a na 1 posto je HSS. Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Odlučnost i pravednost (0,9 posto), Nezavisna platforma Sjever (0,8 posto),
Donji dio liste prvih 20-ak stranaka u Hrvatskoj čine još: Hrvatski suverenisti i Pravo i pravda (obje po 0,6 posto), HSLS (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,1 posto, uz 17,8 posto neodlučnih.
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji. Odlučan da ostane na Pantovčaku Zoran Milanović za dva postotna poena povećava svoj rejting na listi najpozitivnijih političara. Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike s izborom od 23,3 posto ispitanika (u odnosu na 21,2 posto iz listopada). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 14,6 posto (prema 14,8 posto iz prošlog mjerenja u listopadu). Na trećem se mjestu zadržala Marija Selak Raspudić s izborom od 3,8 posto (prema prošlomjesečnih 2,9 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (u listopadu 1,3 posto). Miro Bulj je peti izbor s 1,8 posto (prije mjesec dana 0,9 posto). Među 10 top političara još su: Božo Petrov (1,5 posto), Ivan Anušić (1,4 posto)...
Listu od 10 najpozitivnijih zaključuje šef SDP-a Hajdaš-Dončić, europarlamentarkom Biljanom Borzan i Možemovkom Sandrom Benčić (sve troje po 1,3 posto). Najviše vas smatra da pozitivan nije nitko od političara, a iznimno spomenimo i da su na 11-om i 12-om mjestu pozitivaca dvoje predsjedničkih kandidata Ivana Kekin i Dragan Primorac.
I listu negativaca predvode premijer i predsjednik, obojica s rastom negativne percepcije, dok se na treće mjesto ovaj mjesec vratio ministar vanjskih poslova Grlić Radman. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 34,6 posto (u odnosu na 33,8 posto iz listopada). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 16,6 posto (u listopadu 15,5 posto). Na treće se mjesto vratio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman s izborom od 3,6 posto (prema 0,4 posto u listopadu).
Na neslavnoj listi i dalje su Ivan Penava s izborom od 2,6 posto (u listopadu 5,3 posto). Milorad Pupovac je peti s izborom od 2,5 posto (prema 1,5 posto iz prethodnog mjerenja). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Hrvoje Zekanović (1,6 posto), Gordan Jandroković (1,5 posto) kao i zagrebački gradonačenik Tomašević ( 1,0 posto), te Peđa Grbin i Davor Božinović (obojica po 0,8 posto). Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara tri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret), premijer, predsjednik Republike i predsjednik Sabora, tri člana Vlade, istaknuti predstavnik najbrojnije nacionalne manjine u zemlji, te Hrvoje Zekanović.