Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom srpnja (od 02. do 05. srpnja), pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 25 posto (prema 24,8 posto iz lipnja). SDP na drugom mjestu bilježi izbor od 18,7 posto (u odnosu na 19,1 posto iz lipnja). Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 13,4 posto (prema 13,1 posto iz lipnja), a slijedi Most s izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 7,8 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su zabilježile međumjesečni rast (HDZ i Živi zid), dok je za SDP i Most zabilježen međumjesečni pad izborne podrške. U usporedbi međugodišnjih rezultata (srpanj 2018. vs. srpanj 2017.) najveći dobitnik je Živi zid sa 7,3 postotnih bodova, te Most (0,9 postotnih bodova), dok su s druge strane dvije vodeće stranke zabilježile međugodišnji pad izborne podrške (HDZ -9,3 postotnih bodova; SDP -5,1). Udio neodlučnih birača je porastao za 2,5 postotnih bodova (s prošlogodišnjih 10,9 posto na sadašnjih 13,4).

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Hasanbegovićeva stranka Neovisni za Hrvatsku s izbornom podrškom od 3,6 posto (prije mjesec dana 3,2 posto). Stranka BM 365 je na šestom mjestu s izborom od 2,5 posto (u lipnju 2,0 posto), a slijedi Pametno s 2,3 posto. HSS je zabilježio izbor od 2,1 posto, a slijedi HNS s 2 posto. Iznad jedan posto izborne podrške su: IDS (1,7 posto), Hrast (1,6 posto), Glas (1,5 posto) i HSU (1,1 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS (0,7 posto) i HDSSB (0,5 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,7 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,4 posto (prema prošlomjesečnih 13,7 posto).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara i ovaj mjesec drži "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 19,2 posto (prema prošlomjesečnih 24,9 posto). Na drugom se mjestu nalazi predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 17,2 posto (u lipnju 15,1 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 9,1 posto izbora (prije mjesec dana 10,2 posto). Slijedi Ivan Sinčić koji je na četvrtom mjestu s 5,8 posto izbora (u odnosu na lipanjskih 5,4 posto), a odmah iza njega je s 5,7 posto izbora čelnica stranke Glas, Anka Mrak Taritaš. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (5 posto), Ivan Pernar (4,9 posto), Tonino Picula (3,7 posto), Božo Petrov (3 posto) i Zlatko Hasanbegović (1,7 posto). Zanimljivo je kako među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji se s 1,1 posto izbora nalazi na jedanaestom mjestu (prije mjesec dana je s 2,2 posto izbora bio na devetom mjestu). Kad je riječ o biračima pojedinih stranaka za HDZ-ove je birače najpozitivnija predsjednica Grabar Kitarović (s izborom od 44,2 posto), a slijedi premijer Plenković (38,2 posto). Među glasačima SDP-a na vrhu izbora za najpozitivnijeg političara je "Nitko" (s 21,5 posto izbora), a slijedi Anka Mrak Taritaš (s 11,7 posto) i Zoran Milanović (11,4 posto). Davor Bernardić je za 1,4 posto glasača SDP-a najpozitivniji hrvatski političar (i nalazi se na petnaestom mjestu).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 28,7 posto (u odnosu na 27 posto iz lipnja). Na drugo se mjesto vratio Davor Bernardić s izborom od 14,4 posto (u lipnju 10,0 posto). Na trećem su mjestu "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,3 posto (prije mjesec dana 12,4 posto). Četvrto mjesto drži Zlatko Hasanbegović sa 7,7 posto izbora (u lipnju 6,2 posto), a slijedi Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 5,7 posto (4,9 posto u lipnju). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (4,3 posto), Gordan Jandroković (3,8 posto), Nenad Stazić (2,9 posto), Ivan Pernar (2,4 posto) i Martina Dalić (1,4 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 17 posto građanki/građana (prema 15,9 posto iz lipnja). U ovomjesečnom istraživanju 70,4 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 75,3 posto iz lipnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 12,6 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,6 posto (u lipnju 47 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 31,3 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5 posto, dok je među glasačima Živog zida njih 1 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom mjesecu njezina mandata iznosi 30,5 posto (prema 30 posto iz prethodnog mjerenja u lipnju). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 54,3 posto (u lipnju je iznosila 57,9 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,17 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,15). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,28), dok je ona niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,47). Najniža je ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,66).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,03 (u odnosu na 3,00 koliko je izmjereno početkom lipnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,91 (u lipnju 1,87).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je nastup naših nogometaša na SP u Rusiji i to za 39,1 posto hrvatskih građana. Događanja oko Agrokora su najvažnija tema za 17,9 posto naših građana. Loši demografski pokazatelji, iseljavanje i problem s nedostatkom radne snage je najvažnija tema za 10,7 posto hrvatskih građana, a odmah iza slijede rasprave oko najavljenih promjena u mirovinskom sustavu (10,1 posto izbora). Četiri su teme zabilježile izbor veći od 2 posto: kritike predsjednice Grabar Kitarović na rad Vlade (2,8 posto), sukobi u SDP-u (2,3 posto), presuda Zdravku Mamiću i njegov bijeg u BiH (2,3 posto), te najave poreznih izmjena (smanjenje PDV-a i doprinosa na plaće) s izborom od 2 posto. Svi su ostali događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.