Višemjesečni trend smanjenja broja smrtnih slučajeva na hrvatskim cestama nastavio se sa zadnjim danom rujna poginulo je 210 sudionika u prometu. To je 33 manje nego lani u istome razdoblju (243) i 3o manje nego 2017. godine (240).

Nažalost, u rujnu je nastradalo 30 ljudi pa je taj mjesec, uz lipanj s 31 poginulom osobom, na vrhu ovogodišnje crne ljestvice.

Podsjetimo se – lani je u prometu u nas poginulo 317 sudionika, a ove godine bi ih prvi put moglo biti manje od 300. No to je daleko od cilja da se broj poginulih osoba u prometnim nesrećama smanji 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini, na 213 poginulih osoba na kraju 2020., kada istječe desetogodišnji Nacionalni program sigurnosti u prometu.

Čini se da je svoje učinila represija – svakodnevne i izvanredne pojačane vikend-kontrole prometne policije, postavljanje novih kamera za nadzor prometa i brzine i osobito od 1. kolovoza važeće izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. S

Ostaje da se uz represivne započnu veći koraci u edukaciji, jer represija, pa ni preventivna ni strogo kaznena, nije rješenje na duge staze. A Hrvatska, prema službenoj statistici, ima 7,7 nastradalih na 100 tisuća stanovnika, europski prosjek je pet poginulih, a države poput Velike Britanije i skandinavskih zemalja imaju po tri smrtno stradale osobe na 100 tisuća stanovnika.