Čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke u BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović rekli su u petak u Mostaru da su spremni zajedno sudjelovati u vlasti na svim razinama i stabilizirati narušene odnose između Hrvata i Bošnjaka.

Predsjednik HDZ-a BiH Čović rekao je nakon sastanka stranačkih izaslanstava u Mostaru kako je za predstavnike hrvatske politike okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH ključno izmijeniti izborni zakon kako bi se prestalo s preglasavanja Hrvata na izborima.

- Želimo razgovarati s bošnjačkim partnerima kako bi dobili europsku perspektivu ovog prostora, a prvi preduvjet je izborni zakon - rekao je Čović na konferenciji za novinare.

- Svi koji žele osigurati da jedan narod ne bira drugom predstavnike u vlasti za nas je dobrodošao - dodao je.

Po njegovim riječima, ne radi se o 'koaliciji radi fotelja', nego će se izraditi dokument s preciznim stavkama.

Izetbegović je istaknuo kako su SDA i HDZ pobjedničke stranke i predstavljaju dva naroda dugi niz godina.

- SDA će već u ponedjeljak ponuditi program koji će biti baziran na tri elementa, a to su mir, stabilnost i sigurnost BiH na Balkanu, drugi su reforme na europskom putu i konačno masovna izgradnja u BiH - istaknuo je Izetbegović.

Govoreći o zahtjevu HDZ-a za izmjenom izbornog zakona kako bi se zajamčila mogućnost da Hrvati biraju svoje političke predstavnike, pojasnio je kako je za 'SDA prihvatljivo sve što je temeljeno na Ustavu BiH, FBiH, presudama Ustavnog suda i Suda za ljudska prava u Strasbourgu, Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i ostale i naravno na Konvencije Europske unije'.

- Je li to moguće uskladiti – vrlo teško, ali nije nemoguće. Travanjski paket je davao rješenje koje je poštovalo građansko i nacionalno načelo. Po meni to nije nemoguće riješiti - rekao je Izetbegović.

Upitan kako spriječiti da Hrvati i Bošnjaci nastavljaju ratove kroz političke procese, odgovorio je kako je 'percepcija lošija nego što je realno stanje na terenu'.

- Ipak je to stvar politika koje se sudaraju i onda uvlače narod i građane - smatra bošnjački čelnik.

- Mislim da bi politika mogla u sljedećem mandatu birti pažljivija i zrelija i ne uvlačiti narod u te sukobe - dodao je.

Čović se slaže da je potreban 'izuzetno čestit odnos između politika, pa i ovih naših, ali svakako između hrvatskog i bošnjačkog naroda'.

- Mi moramo napraviti dobar odnos i relaksirati odnose te izaći iz okvira rata u koji nas netko stalno vuče. To ne smijemo ostaviti mladima i uvlačiti ih u to. Ja ću sa svoje strane učiniti amksimum da se to ne dogodi - istaknuo je Čović.

Komentirajući postoje li izgledi da se vodeće hrvatske stranke ipak istisne iz vlasti, Čović je rekao kako je to nemoguća misija.

- Ne postoji mogućnost da netko uđe u vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata, od Vijeća ministara, vlade Federacije ili županija gdje nas ima. Da su to mogli učiniti, to bi već napravili - rekao je Čović.

Najavio je i razgovore s čelnikom SDP-a BiH Nerminom Nikšićem te potvrdio kako je već o uspostavi vlasti razgovarao sa čelnikom Saveza za bolju budućnost Fahrudinom Radončićem.

Na uspostavu vlasti sačekat će se do odluke državnog izbornog povjerenstva o načinu posrednih izbora za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH iz kojeg se biraju i članovi državnog Doma naroda.

Kakva god bila odluka, izvjesno je da će se predstavnici bošnjačkih ili hrvatskih stranaka žaliti na takvu odluku ustavnoga suda BiH. Ključni je prijepor hoće li se za izračun mandata koristiti popis stanovništva iz 1991. i načelo da se iz svake županije bira po jedan Srbin, Hrvat i Bošnjak, što traži bošnjačka strana.

Hrvatske stranke traže provedbu odluke ustavnog suda u predmetu Ljubić da se primijeni popis iz 2013. te da se narodni izaslanici biraju samo iz onih županija u kojima prelaze prag od 6 posto ukupnog broja svakog pojedinog naroda na području Federacije BiH.