Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić na sastanku Vijeća ministara za energetiku kazao je da Hrvatska podržava zajedničke napore u EU da se situacija u energetskom sektoru riješi kroz postojeće mehanizme kako bi se postigla njegova otpornost, napomenuvši i da je situacija za kućanstva po pitanju električne energije i plina u Hrvatskoj još uvijek stabilna i pod kontrolom.

Ćorić je sudjelovao je u četvrtak na sastanku Vijeća ministara za energetiku u Bruxellesu, na kojem se raspravljalo o porastu cijena energije u EU-u, a ministri su razmijenili u mišljenja o cjelokupnom zakonodavnom paketu „Spremni za 55%“, priopćeno je iz Ministarstva.

Na samom početku sastanka, agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) predstavila je glavne elemente svojeg preliminarnog izvješća o visokim cijenama energije u Europi i postojeći model veleprodajnog tržišta električne energije.

Rasprava je bila usmjerena na rješavanje pitanja rastućih cijena energije koje su u Europskoj uniji dosegnule rekordne razine, nakon više od desetljeća postojanog pada. Jedan od ciljeva rasprave također je bila i priprema za sastanak Europskog Vijeća koje će se održati za dva tjedna, a na kojem će se ponovno razmotriti to pitanje, navodi se u priopćenju.

Ministar Ćorić istaknuo je na sastanku da Hrvatska podržava zajedničke napore da se situacija koja je nastala u energetskom sektoru riješi kroz postojeće mehanizme, kako bi se postigla otpornost energetskog sustava.

“U cilju povećanja otpornosti, Hrvatska će po potrebi razmotriti uvođenje pojedinih mjera predloženih od strane Europske komisije, uz napomenu kako je situacija za kućanstva po pitanju električne energije i plina u Hrvatskoj još uvijek stabilna i pod kontrolom.”, zaključio je ministar Ćorić.

Iz Ministarstva podsjećaju da je hrvatska Vlada, s obzirom na trenutnu situaciju i mogući utjecaj cijena goriva na standard građana, usvojila Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata kojom se utvrđuju iznosi najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koje energetski subjekti smiju primijeniti na području Hrvatske.

Osim toga, navode, postoji i naknada za osjetljive kupce energije, do 200 kuna mjesečno, gdje se status ranjivog kupca energije ili pravo na sufinanciranje troškova električne energije može odobriti na temelju korisnika zajamčene minimalne naknade.

Dodatno su se ministri energetike usmjerili na razmjenu mišljenja o izvješćima o napretku te dva prijedloga koja se odnose na energetiku: revizija direktive o energetskoj učinkovitosti i revizija direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

“Za Hrvatsku zelena tranzicija gospodarstva znači dekarbonizaciju energetskog sektora, uz daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj novih tehnologija i povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, posebice u energetici, prometu i industriji pri čemu mjere koje predlaže Europska komisija trebaju osigurati fleksibilnost državama članicama na putu ostvarivanja tog cilja”, izjavio je u raspravi ministar Ćorić.

Nadodao je kako će, osim obnovljivih izvora, energetska učinkovitost također imati vrlo važnu ulogu u tranziciji gospodarstva. “U Hrvatskoj će se mjerama povećanja energetske učinkovitosti obuhvatiti energetski, građevinski te industrijski i uslužni sektori u kojima se energetska učinkovitost promiče, kako kroz industrijske procese, tako i kroz mjere poboljšanja proizvodnih pogona i drugih zgrada vezanih uz određenu industriju”, rekao je ministar Ćorić.

Iz Ministarstva navode i da su ministri su tijekom neformalnog ručka razmijenili mišljenja o budućem plinskom zakonodavnom paketu, koji će EK objaviti sredinom prosinca, a koji će biti usmjeren na funkcionalno unutarnje energetsko tržište koje je ključno za osiguranje sigurnosti opskrbe, konkurentnosti industrije i pristupačne energije za potrošače.

Ćorić: Treba biti oprezan po pitanju promjena pravila energetskog tržišta

Rješavanje pitanja rasta cijena energenata jedan dio država članica EU-a vidi u promjenama pravila na tržištu energije, drugi dio se tome protivi, a Hrvatska smatra da treba detaljno analizirati postojeća pravila i biti oprezan po tom pitanju, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

“Mi smo s novim zakonom o tržištu električne energije transponirali direktive u hrvatsko zakonodavstvo i držimo da bi bilo kakvim promjenama trebala prethoditi analiza”, izjavio je Ćorić nakon završetka sastanaka ministara država članica zaduženih za energiju.

“Treba pričekati te analize i Hrvatska je po tom pitanju oprezna”, dodao je Ćorić.

Uoči sastanka ministara energije, devet zemalja - Austrija, Njemačka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Luksemburg, Latvija i Nizozemska - uputilo je zajedničko pismo u kojem su objasnili svoje protivljenje promjenama pravila na zajedničkom energetskom tržištu.

Te zemlje ističu da dijele stajalište Komisije i ACER-a (Agencije EU-a za suradnju energetskih regulatora) po kojem je glavni uzrok rasta cijena brzi oporavak gospodarstva što je dovelo do veće potražnje za fosilnim gorivima. Te zemlje drže da ne treba mijenjati pravila koja su trenutačno na snazi jer je rast cijena privremenog karaktera.

S druge strane, Francuska, Španjolska, Italija, Grčka i Rumunjska uzvratile su zajedničkom izjavom kojom pozivaju na promjenu pravila kako bi se potrošači zaštitili od promjene cijena. Također traže zajedničku nabavu plina kako bi se popunile strateške rezerve.

Mnoge članice EU-a već su uvele privremene mjere kako bi zaštitile proizvođače od vrtoglavog rasta cijene energenata, poput smanjenja poreza ili kroz subvencije kućanstvima.

Ćorić kaže da je u Hrvatskoj kada je u pitanju cijena plina situacija vrlo stabilna u odnosu na najveći broj drugih članica.

“Nastojat ćemo da tako i ostane u narednom razdoblju”, rekao je Ćorić, dodajući da je sigurno da će 1. travnja sljedeće godine doći do  korekcije cijena plina.

“Određenim alatima koje imamo na raspolaganju učinit ćemo da ta korekcija bude što je moguće manja”, kaže Ćorić.

Dobar dio članica već je korigirao cijene plina, a naredno razdoblje je vrlo neizvjesno s obzirom na faktore koji utječu na cijene plina, uključujući i neizvjesnost oko plinova Sjeverni tok 2.