Birački odbori imenuju se za svako biračko mjesto, na predsjedničkim izborima imaju po šest članova, predsjednika i dva člana i njihove zamjenike koji ne mogu biti članovi ni jedne političke stranke.

Za oba kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj je angažirano po 6409 biračkih odbora, od čega 72 na posebnim biračkim mjestima: u vojsci,  zatvorima, na brodovima, u domovima socijalne skrbi. 

Kad se taj broj pomnoži s brojem članova odbora dolazi se do brojke od 38.454 osobe.

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Vesna Fabijančić-Križanić je suglasna kako je spomenuta naknada mala, no tumači kako je, s obzirom na broj angažiranih osoba, vrlo teško ishoditi proračunska sredstva da bi bila veća.

Birački odbori, odnosno njegovi članovi su cijeli izborni dan u pogonu, predsjednik i njegov zamjenik i više od toga, jer prije izbornog dana moraju preuzeti izborne materijale, zatim urediti biračko mjesto i sl., kaže potpredsjednica DIP-a i naglašava da se "izbori u stvari dobivaju i gube na biračkim mjestima".

Moguće rješenje za veće naknade, DIP je ponudio u prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona. Predložili smo da se te naknade liše davanja koje idu iz primanja, poput prireza, onda bi se ukupan iznos proračunskih sredstava za izborna tijela mogao drugačije raspodijeliti, pa bi onda i povećati naknade za biračke odbore, kaže potpredsjednica DIP -a Vesna Fabijančić-Križanić.