Iako je u prvoj turi u Hrvatsku stigao mali broj doza cjepiva, manje od deset tisuća, u javnosti je često mišljenje da su se prvi trebali cijepiti članovi Nacionalnog stožera, pogotovo oni koji još nisu preboljeli Covid-19, kao i premijer odnosno predsjednik države.
Budući da je riječ o novoj bolesti i novom cjepivu, javno cijepljenje onih koji ga najviše zagovaraju pokazalo bi građanima da je cjepivo sigurno. Kad će se "stožeraši" i Vlada cijepiti, međutim, još nije poznato.
POGLEDAJTE VIDEO: Branka (81) prva se cijepila u Hrvatskoj
- Cijepit će se, naravno, i članovi Stožera i Vlade, ali je u ovoj turi s malim brojem doza cilj cijepiti najugroženije i najizloženije, odgovorio nam je glasnogovornik Vlade Marko Milić. Na opasku kako će do masovnije proizvodnje cjepiva u Hrvatsku i dalje stizati male količine doza, odgovorio je kako će se svi oni cijepiti "kad za to dođe vrijeme". Vlada, dakle, nije precizirala kad bi se to moglo dogoditi, i da li bi bilo dobro kao edukativna poruka građanima, skeptičnima oko cjepiva.
- Ovo nije prva tura cjepiva namijenjena za neko senzibiliziranje javnosti, nego je ovo poruka da moramo iskoristiti cjepiva baš tamo gdje će to cjepivo spriječiti bolesti da nekome našteti, rekao je i prije nekoliko dana premijer Andrej Plenković, nakon što je prva tura od 9750 doza cjepiva stigla u Hrvatsku. Kako je onda pojasnio i njegov glasnogovornik, ako u prvoj tranši imate 9750 doza cjepiva, "onda je najlogičnije i najpravednije sad dati cjepivo najugroženijima - starijima i nemoćnima te radnicima u zdravstvenim i scojalnim ustanovama".
- Smatram da bi svojim primjerom članovi Stožera, pogotovo oni koji koronu nisu preboljeli, javnosti mogli pokazati i dokazati da je cjepivo sigurno i učinkovito, što će i vrijeme dodatno pokazati, kaže doktor pulmologije Saša Srića iz KBC-a Rebro, koji trenutačno u KB-u Dubrava pomaže zbrinjavati teške slučajeve oboljelih. Podsjeća na podatke prema kojima je u SAD-u dosad bilo svega šest slučajeva nuspojava na cjepivo, bez fatalnih posljedica, dok istodobno od Covida umire velik broj ljudi svakoga dana.
U Srbiju je stiglo upola manje prvih doza cjepiva, manje od pet tisuća, no svejedno su se prve tamo cijepile premijerka Ana Brnabić i ministrica Darija Kisić Tepavčević, epidemiologinja, kao i član kriznog stožera, epidemiolog Predrag Kon. Time su željeli pokazati da su cjepiva pristigla također iz BioNTecha i Pfizera sigurna. Brnabić je tako postala prva premijerka u Europi koja je vlastitim cijepljenjem pokrenula kampanju skidanja stigme sa cjepiva koje je napravljeno u manje od godine dana.
- Osjetila sam obavezu cijepiti se prva, kako bih ostalima pokazala da vjerujemo cjepivu, rekla je srbijanska premijerka. Kon je kazao kako je cjepivo sigurno, a ministrica Kisić Tepavčević dodala da su potrebne dvije doze za stvaranje imuniteta, koji nastaje sedam dana nakon prve doze.
I u našoj stručnoj javnosti postoji mišljenje, dosad javno još neizrečeno, da su članovi Stožera i Vlade vlastitim primjerom trebali poslati poruku da je cjepivo sigurno. Pogotovo, može se čuti od nekih, što je članica Stožera i ravnateljica Infektivne klinike "Fran Mihaljević" , dr. Alemka Markotić u svibnju rekla da u razdoblju kraćem od tri godine "ne možemo biti sigurni da je neki lijek ili cjepivo sto posto učinkovit ili neškodljiv.
- Prvo se rade istraživanja u laboratorijima da se vidi što je kandidat za cjepivo, zatim ispitivanja na životinjama i tu je važno ponovno potvrditi da ne škodi. Nakon toga slijede ispitivanja učinkovitosti hoće li se javiti antitijela koja bi mogla neutralizirati virus. Zatim ide faza u kojoj se na manjem broju ljudi primjenjuje cjepivo i opet gledate neškodljivost koja se ne mora vidjeti odmah. Onda ide faza s par tisuća ispitanika, ponovno je u prvom redu neškodljivost. Ispituje se stvaraju li se antitijela i zatim se testira na više kontinenata i na stotinama tisuća ljudi. Zadnja faza je cjeloživotno praćenje cjepiva što uključuje i prijavu nuspojava, objasnila je Markotić tada. Istaknula je da se u normalnim okolnostima cjepivo razvije za tri, pet ili do čak deset godina, a po ubrzanom postupku trebaju godina do dvije, "s punom sviješću da postoje rizici nepotpune učinkovitosti", dodala je.
- Upravo zato što se uspjelo ubrzano dobiti sigurno i učinkovito cjepivo, doktorica Markotić bi trebala vlastitim primjerom pokazati da ga je sad sigurno i primiti, smatraju stručnjaci s kojima smo razgovarali. U Infektivnoj klinici se, kao prva zdravstvena djelatnica, cijepila, međutim, liječnica Nikolina Bogdanić, koja o tome, kazala je, nije dvojila niti sekunde. Markotić je pak dodala kako je odlučeno da će se među njima prva cijepiti doktorica Bogdanić, specijalizantica druge godine.
- Mislim da će polako drugi shvatiti i ohrabriti se i štititi svoje obitelji i sve oko sebe', odgovorila je Markotić na pitanje kako smanjiti sumnju prema cjepivu u društvu. Prof.dr. Stipan Jonjić, naš vrsni imunolog sa Medicinskog fakulteta u Rijeci smatra, s druge strane, da je prepuštanje cjepiva ugroženijima od strane "stožeraša" odnosno Vlade zapravo dobra gesta.
- Nisam to doživio kao izbjegavanje cijepljenja, dapače. Shvatio sam to kao poruku da postoje prioriteti za cijepljenje, a svakome zdravoga razuma će biti interes cijepiti se čim to bude moguće, ističe stručnjak. Na pitanje trebaju li se cijepiti i oni koji su Covid preboljeli, odgovara kako je to svakako poželjno, ali s malim odmakom.
- Mišljenja sam da će cjepivo u osoba koje su već imale Covid-19 imati veću učinkovitost na memorijsku imunost ako prođe par mjeseci od preboljene bolesti, no to ne znači da će biti neučinkovito ako se primjeni i ranije, zaključuje imunolog.
Ministar zdravstva Vili Beroš, koji je koronu prebolio, svoje je cjepivo zasad prepustio ugroženijima. "Gledajmo u svjetliju budućnost i cijepimo se'', poručio je. Na prvim cijepljenjima bili su i premijer te njegovi ministri, kao i članovi Stožera, ali se nitko nije cijepio. Prioritet su, poručili su, rizične skupine. Nije to učinio zasad niti predsjednik Zoran Milanović, koji je bio voljan cijepiti se prvoga dana.