Jedan od reformskih poteza ministra znanosti i obrazovanja je uvođenje cjelodnevne nastave.
Plan koji je dio Nacionalnog plana oporavka, usvojenog ljetos, temelji se na ideji da nastava u cijeloj Hrvatskoj bude jednosmjenska te da učenici u osnovnoj školi budu od 8 do 15 sati svaki dan. Tijekom tog vremena s učenicima bi se i mnogo više radilo na ponavljanju i utvrđivanju gradiva, imali bi širi prostor za izvannastavne predmete i aktivnosti. A sve to kako bi se, prije svega, povećala satnica, koja je u hrvatskim školama najmanja u cijeloj EU. Tzv. produljeni boravak u nižim razredima, koji je tek djelomično ostvarenje onoga što bi cjelodnevna nastava trebala biti, provodi se tek u 20-ak posto škola u cijeloj Hrvatskoj, a pritom ga pohađa jedva 10-ak posto učenika. Jedan od glavnih problema, kako ističe i ministar Fuchs, je nedostatak prostora u školama za kvalitetnu organizaciju takve nastave. Zbog toga, pohvalio se ministar, ove godine počinju izrađivati planove s natječajima za gradnju i uređenje škola. Novac je, kaže, osiguran iz europskih fondova.
Ideju cjelodnevne nastave pohvalili su mnogi, no treba raspetljati mnoga pitanja. Ravnatelj OŠ Pučišća, Siniša Lučić Lavčević, koji podržava ideju cjelodnevne nastave, ističe kako takva ideja zahtijeva velika sredstva, a u OŠ Pučišća ne postoje odgovarajući prostorni kapaciteti potrebni za cjelodnevni rad i boravak svih učenika u isto vrijeme u školi.
- Iako je OŠ Pučišća smještena u maloj lokalnoj zajednici, prednosti cjelodnevnog boravka u školi bile bi višestruke. Potrebno je razlučiti cjelodnevni boravak kojemu je svrha ‘čuvanje’ djece od cjelodnevnog boravka koji bi osigurao uvjete za kvalitetan odgojno-obrazovni rad nakon jutarnje nastave - kaže Lučić Lavčević.
U našem slučaju, konkretno, učenici ‘putnici’ otežano sudjeluju u dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima zbog loše prometne povezanosti triju bračkih mjesta iz kojih dolaze.
Uvođenjem cjelodnevnog boravka osigurali bi se uistinu podjednaki uvjeti školovanja za sve učenike, kazao je ravnatelj OŠ Pučišća.
Tko će predavati?
No ove najave čine se kao znanstvena fantastika. Primjerice, u Splitu, gdje se nastava odvija poslovično u više smjena zbog nedostatka kapaciteta, navodi i prof. Ana Hinić, voditeljica Sindikata hrvatskih učitelja, Područnog ureda Split. Ona upozorava i na još jedan problem.
- Ako uzmemo u obzir da su u proteklih 30 godina učenicima smanjeni sati hrvatskog jezika, kao i odgojnih predmeta, da su preopterećeni nastavnim sadržajima i da se o konceptu nastave govori isključivo kroz STEM područje, pravo je pitanje što zapravo želi resorno ministarstvo uvođenjem cjelodnevne nastave, pogotovo kroz svjetlo napuštenih dijelova Hrvatske u kojima već sad nema stručnih učitelja i stručnih suradnika za rad u specifičnim uvjetima, a nažalost niti učenika – zaključuje Hinić.
Slično ističe i Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
Obećali su i bazene
- Želju trenutnih obrazovnih vlasti da se hrvatski sustav odgoja i obrazovanja iz smjenskog režima rada s vremenom transformira u sustav u kojem će se nastava odvijati cijelog dana načelno treba podržati. Ipak, u ovom trenutku radi se isključivo o želji do čijeg je ostvarenja dug i trnovit put. Iskustvo nas uči da posebno oprezan treba biti u slučaju obećanja vlasti da će poboljšati infrastrukturni standard dječjih vrtića i škola. Zoran pokazatelj toga je još važeći Državni pedagoški standard iz 2008., koji se iz ove perspektive čini kao dio nekog ZF stripa u kojem postoji razgranata mreža škola s bazenima, vježbalištima, najmodernije opremljenim kabinetima… Stvarnost je, naravno, drukčija - komentira Jokić.
- Osim modela ključno je odrediti što će u toj novoj školi činiti odgojno-obrazovni proces. Ako je to još više ovoga što je trenutno u školama, vlasti će imati ozbiljan otpor, i to učenika, roditelja, ali i nastavnika. Boravak cijelog dana u školi vuče i dodatne troškove slijedom povećanih potreba učenika, poput višestrukih besplatnih obroka svih učenika. Značajno se mijenja uloga i opterećenje zaposlenih u školama, što također treba jasno osvijestiti i komunicirati sa sindikatima. Svi ovi izazovi mogu se prebroditi, ali za to treba mnogo više od najava u novinama i vreća novaca iz Europe.
7,5 milijardi kuna
I bogatiji od nas su na ovome slomili zube. Ako smo pametni, nećemo ponoviti njihove pogreške i našu jalovost u slučaju obrazovnih politika - zaključuje Jokić.
Ministar Fuchs ističe kako bismo prema Nacionalnom planu oporavka trebali dobiti 7,5 milijardi kuna, koje će se od 2021. do 2026. uložiti na dogradnju, uređenje i gradnju škola te vrtića. Je li moguće trenutni sustav, u kojem dotrajala žbuka područnih škola doslovce djeci pada na glavu, tako brzo urediti za kompleksne potrebe cjelodnevne nastave, ostaje da vidimo.