Nakon 40 dana Korizme dolazi najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Dok se jedni vesele uživanju u obilju blagdanskog stola, druge pak veseli bojanje i ukrašavanje pisanica. Ukrašavanje jaja poznavali su i poganski Germani i Slaveni, pa tako i stari Hrvati. Bojanje pisanica neki povezuju sa poganskom božicom Eostre koja je božica prirode, a prate ju zečevi i lik jaja kao simbol života. Pisanice u hrvatskoj tradiciji predstavljaju simbol života, a često su si ih međusobno darivali zaljubljeni. Jedna od najvećih i najvrijednijih zbirki pisanica u Europi nalazi se u zagrebačkome Etnografskom muzeju. Najstariju pisanicu iz 1847. godine dobio je u Beču na dar đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, najčešće pomoću ljuske crvenog luka. U novije vrijeme rade se plastične i čokoladne pisanice, a ukrašavaju se šljokicama, čipkom, sjajnom špagom, žicom i bojama.
Čitatelji 24sata redakciji su poslali su velik broj pisanica, koje možete pogledati u našoj galeriji.