Jedan od najpoznatijih talijanskih infektologa, Andrea Crisanti, proveo je istraživanje na građanima grada Vo, blizu Padove te došao do zaključka da je većina, iako bez simptoma, pozitivna i zarazna.
Crisanti je na presici odgovorio na pitanja o tome je li WHO ispravno postupio tijekom epidemije, koji testovi su efikasni te što smatra o optužbama Amerike da je Kina kriva za širenje virusa.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Svjetska zdravstvena organizacija dala nam je potpuno pogrešne indikacije, obraćali smo pažnju samo na ljude sa simptomima i one sa teškim respiratornim problemima, na ljude koji su imali kontakte sa Kinom ili bolesnim osobama. To nas je jako usporilo, nismo znali da postoje i pacijenti bez simptoma, da smo to znali drugačije bismo se ponašali - rekao je Crisanti te dodao kako je Kina trebala biti više fer u cijeloj situaciji.
- U Kini su znali za virus još sredinom studenog, a to su rekli svijetu sredinom siječnja. Nisu spominjali pacijente bez simptoma, mislim da se Kina trebala korektnije ponašati - izjavio je talijanski infektolog objašnjavajući kako ne postoje podaci da je virus izašao iz laboratorija.
- To je virus koji dolazi od životinja, siguran sam da je i ovaj virus, poput SARS-a i MERS-a pogodan da se preseli sa vrste na vrstu. Ovakav virus je teško napraviti u laboratoriju, ti genetski modificirani virusi pokazuju molekularne ožiljke, a garantiram da ih na ovom virusu nema - smatra Crisanti.
Dotaknuo se i teme testova koje se koriste u svijetu za utvrđivanje korona virusa.
- Jedini testovi na koje u ovom momentu možemo računati su brisevi PCR, ali i oni imaju svoje limite. Naime, danas taj test može pokazati da ste negativni, a sutra već da ste pozitivni. Što se tiče analiza krvi, oni su za dijagnostiku bez ikakvog značaja i na osnovu ovih testova ne možemo tvrditi da smo imuni. Oni nam mogu pomoći da vidimo koliko se proširila epidemija i gdje smo najviše pogođeni, ali ne i za dijagnostiku. Brzi testovi su slični brisevima Pi-Si-Ar, ali njihov cilj je vidjeti kako izgleda genetski materijal virusa. Za druge viruse je dobar, kao na primjer za virus gripe, daje točnost od 60 do 70 posto, ali daje i lažne negativne rezultate. Ukoliko treba da provjerimo, npr. 100.000 ljudi, onda je on dobar pokazatelj jer se uobičajeni bris radi na malom broju ljudi - mišljenja je Crisanti.
Iako cjepivo još uvijek nije pronađeno, talijanski infektolog otkrio je kako su u bolnici u Padovi pacijenti dobro reagirali na miks lijekova drosihloronikina, azitromicina i niske doze antikoagulanata. Smatra da ukoliko se primijeni to liječenje na vrijeme, trebala bi se smanjiti progresija virusa u tijelu. Ipak, Crisanti nije siguran u to je li cjepivo rješenje.
- Cjepivom se ne eliminira virus. Vidjet ćemo što će biti sa cjepivom, što nam može pružiti, koliko će biti efikasno, jer virus mutira, a mislim da smo i dalje jako daleko od cjepiva. Što se ovog virusa tiče, u stanju smo da kažemo vrlo malo - priznaje i dodaje kako nitko nije bio spreman da će nastati pandemija.
- Svjetska zdravstvena organizacija trebala je biti rigoroznija, a ne pod utjecajem Kine. Mi znamo dovoljno o korona virusu, ali ne znamo zašto ovaj virus prouzrokuje ovako teške probleme. Objektivno mi poznajemo ovaj virus samo nekoliko mjeseci, za HIV nam je trebalo deset godina da napravimo lijekove koji su efikasni. Treba nam vremena da shvatimo sve što je vezano sa ovaj virus sa kojim se srećemo po prvi put - govori.
Crisanti smatra kako Italija još uvijek nije spremna za fazu izlaza iz karantene jer kako kaže 'nije napravljena procjena rizika' koliko bi se ljudi moglo zaraziti ako se ukinu mjere.
- Sada nam je lakše pratiti zarazu, jer su svi kod kuće, ali ako se ljudi počnu kretati, bit će jako teško. Bilo bi potrebno raditi testove po kućama, imati resurse, ljude koji će to raditi, ići od kuće do kuće, ali brisevima se ne radi dijagnoza - smatra Crisanti.
Objasnio je kako ne postoji nikakva potvrda da onaj koji je jednom bio zaražen korona virusom postaje imun na njega.
- Generalno zaštićenost od korona virusa nije trajna kao što je slučaj sa prehladama. Moramo samo pratiti situaciju, nemamo nikakve dokaze što se imuniteta tiče, mi čak imamo slučajeve u kojima su pozitivni pacijenti postali negativni da bi na testu nakon 40 dana ponovo bili pozitivni. Iskreno, mislim da ovaj virus ima malo veze sa antitijelima i da se ne postaje imun na njega. Znamo za sada zaista vrlo malo. Vidjeli smo da neki ljudi razvijaju antitijela, ali ne znamo da li ih štite, radimo testove poput pasivne imunizacije, određeni broj ljudi koji su ozdravili su nam dali krv i iz njih izvlačimo antitijela. Još nismo završili istraživanje - govori te dodaje kako je moguće pratiti zarazu, no za to postoji matematički model.
- Trebalo bi vidjeti koliko se učestalo pojavljuje virus, a to je moguće ako idemo od kuće do kuće, radimo briseve, a nama fale resursi, ljudi i brisevi. Morat ćemo napraviti autodijagnozu i poslije molekularnu dijagnozu. Imamo matematički model koji nam može ukazati rizik. Ako je rizik nizak onda možemo eliminirati potpuno restriktivne mjere no tamo gdje imamo pozitivne slučajeve moramo testirati sve ljude, njihove prijatelje, sve kontakte, a to je teško. Mislim da prvo moramo naučiti živjeti sa virusom, a onda ga eliminirati - zaključuje.