Za Kasta, koji je u prvom krugu izbora 21. studenoga osvojio djelomičnu većinu, namjerava glasati 48.5 posto glasača, a za Borica 48.4 posto, pokazuje anketa koju je provela konzultantska grupa AtlasIntel među 2218 potencijalnih glasača.

Kad se uklone nevažeći glasovi, svaki kandidat bi na kraju dobio 50 posto glasova.

Nešto više od 15 milijuna Čileanaca ima pravo glasa na izborima u nedjelju. U prvom krugu je Kast, konzervativni zastupnik, osvojio 27.9 posto glasova, a Boric 25.8 posto.

Prva istraživanja javnog mišljenja nakon prvog kruga davale su prednost ljevičarskom političaru i bivšem vođi studentskog pokreta Boriću za nekoliko bodova, no ta prednost istopila se u narednim danima.

U prethodnoj anketi AtlasIntela, kad je ispitano 2692 potencijalnih glasača početkom prosinca, Boric je vodio s 41 posto pred Kastom za kojeg je bilo 38.7 posto glasača, ili s 51.5 posto prema Kastovih 48.5 kad su se prebrojali važeći glasovi.

Zemlja se nalazi u dvotjednom periodu izborne šutnje kad agencije za ispitivanje javnog mnijenja ne mogu javno objavljivati rezultate glasovanja, no zato se često naručuju privatne ankete.

Izbori, koji su u ovoj andskoj državi izazvali najviše podjela od povratka demokraciji 1990. godine, podijelili su glasače između onih koji traže promjenu čileanskog modela slobodnog tržišta i onih koji zahtijevaju snažniji odgovor na kriminal i imigraciju.

Ljevičarski zastupnik hrvatskog porijekla

Kast, 55-godišnji otac devetero djece, pohvalio je neoliberalno "ekonomsko nasljeđe" bivšeg diktatora Augusta Pinocheta. Zbog njegovih iskrenih govora, općeg konzervativizma i ponekad ekscentričnih ideja, poput prijedloga da se izgradi jarak kako bi se suzbilo ilegalno useljavanje, često ga se uspoređuje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom.

Ljevičarski zastupnik hrvatskog porijekla Gabriel Boric (35), koji je 2011. predvodio studentske prosvjede za bolji obrazovni sustav, obećao je da će odbaciti "laissez-faire" gospodarski model, jačati zaštitu okoliša i prava domorodaca. Općenito, on predstavlja značajan zaokret s dugogodišnjih konzervativnih prema centrističkim politikama.

Izbori dolaze dvije godine nakon ponekad nasilnih prosvjeda kojima su Čileanci zahtijevali unaprjeđenje životnih uvjeta. Prosvjedi su doprinijeli reformi ustava iz ere Pinocheta te su bili poligon za kandidaturu Borica.