Prvu veliku usporedbu cijena u hrvatskim prodavaonicama objavili smo 26. svibnja 2006. Tad smo usporedili 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda po trgovačkim centrima.
Cijene tih proizvoda usporedili smo i devet godina kasnije, u ožujku 2015. U tom razdoblju porasle su u prosjeku 15 posto. Za današnju tablicu odabrali smo 19 proizvoda čije smo cijene prikupili u trgovačkim centrima u Zagrebu. Usporedili smo i one iz prve polovine 2013., prije stupanja Hrvatske u EU.
- Od 2014. te u 2015. i 2016. bila je deflacija, a razlog su bili ulazak Hrvatske u EU i veća konkurencija. Cijene su pale i zbog sankcija Rusiji pa su viškove hrane preusmjerili na Europu. Tad je bila niska i cijena energenata. Od 2017. cijene ponovno rastu. Ove godine će još rasti zbog pritiska tržišta rada koje traži veće plaće zbog manjka radne snage - rekao je Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke.
Od 26. svibnja 2006. godine, kad smo u 24sata objavili prvu potrošačku košaricu, pet puta se mijenjao PDV pa je i to utjecalo na cijene.
Osnovna stopa PDV-a je sad 25 posto, a 2006. je bila 22 posto. Na kruh i mlijeko nije bilo PDV-a, a sad je pet posto. No mlijeko je puno više poskupjelo, čak za 42 posto. Jasno da smo tu računali redovnu cijenu mlijeka, a na akcijama se može pronaći i puno jeftinije, čak i ispod četiri kune po litri. Ipak, treba reći da su ta jeftinija mlijeka bez čepa, za razliku od ovog u našim košaricama.
Manje pekmeza, veća cijena
Na dječju hrana, ulje i šećer 2006. je PDV bio 22, a sad je 13 posto. Šećer je sad malo jeftiniji, ulju je cijena bila jednaka 2006. i devet godina kasnije, a sad je kunu skuplje. Čokolino je skuplji nego prije 12 godina iako je PDV niži. Kilogram Čokolina sad stoji osam kuna više, odnosno 18 posto više nego prije 12 godina.
Neki proizvodi promijenili su ambalažu i sad su u manjoj nego 2006. Kraševe su Napolitanke imale kilogram. Pakiranje su smanjili na 840 grama, a cijenu podigli za pet kuna. Manja je i staklenka Podravkina pekmeza od šljiva. Prije 12 godina imala je 870 grama i stajala 23,99 kuna. Cijena je i danas ista, no u staklenki je samo 680 grama pekmeza.
Kod proizvoda, poput Vegete i Ledo špinata, cijena se tijekom godina baš i nije mijenjala te je slična u većini prodavaonica.
Najveća razlika u cijeni je kod maslaca. U našoj košarici iz 2006. stajao je šest kuna. Tijekom 2013. cijena mu se često mijenjala. Uspoređujući cijene iz tablica koje smo 2013. objavljivali svakog mjeseca, primijetili smo da je u ožujku maslac stajao od 12,99 do 14,99 kuna, a najčešće se u trgovačkim centrima mogao kupiti za 13,99 kuna. U travnju je bio između 13,99 i 16,29 kuna, u svibnju mu se cijena popela do 16,19 kuna. U lipnju je najjeftiniji Dukatov maslac u sedam trgovačkih centara koje smo tad uspoređivali stajao 17,99, a najskuplji 19,99 kuna.
Velika je razlika u cijeni i limuna koji se prije 12 godina mogao kupiti za 7,99 kuna, a sad je kilogram oko 20 kuna. Tijekom proteklih godina bio je i do 32 kune, četiri puta više no 2006.
Cijena Gavrilovićeve jetrene paštete u prvoj našoj tablici bila je 4,99 kuna, u sljedećoj kunu skuplja, a sad je 6,99. To je poskupljenje od 40 posto.
Sad je skuplja i Frankova “ciglica”, kava u pakiranju od 250 grama. Prema podacima iz 2006., stajala je 14,99, devet godina kasnije bila je 17,49, a sad je 19,99 kuna.
I kuna čini veliku razliku
Skuplja je i gazirana mineralna voda Jamnička u plastičnoj boci od litre i pol. Godine 2013. je bila 4,99, a sad je 5,99 kuna.
Iako ne izgleda puno, na tako mali iznos to je 20 posto. Pri kupovini više komada i takva mala razlika se primijeti. Navodimo redovite cijene, a svi su ti proizvodi često i na akcijama.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u svibnju 2006. bila je 4607 kuna. Sedam godina kasnije, u svibnju 2013., odnosno malo prije ulaska Hrvatske u EU, prosječna neto plaća bila je 5581 kunu, do 2015. je porasla na 5679, a sad je 6253 kune. Danas je, dakle, prosječna neto plaća oko 36 posto veća nego prije 12 godina, no malo tko osjeća da ima više novca ili da lakše živi.
Eurosuper 95 poskupio u 12 godina više od 30 posto
Usporedili smo i cijene najpopularnijeg motornog goriva, eurosupera 95. U ožujku 2006. godine litra je stajala oko osam kuna. U svibnju 2013., šest tjedana prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, najviša maloprodajna cijena smjela je biti 9,99 kuna, a u rujnu, dva mjeseca nakon što smo i službeno postali dio velike europske obitelji, čak 11 kuna. U srpnju 2015. plaćali smo ga oko 10,40 kuna, kao i danas, kad na različitim benzinskim postajama litru eurosupera plaćamo između 10,36 i 10,48 kuna. Danas je, dakle, eurosuper 95 čak 31,25 posto skuplji nego prije 12 godina. Do kraja 2013. Vlada je određivala najveću dopuštenu cijenu goriva, a od 2014. formiraju ih trgovci naftnim derivatima. Zato se cijene mogu razlikovati i na crpkama iste tvrtke.