Cijene hrane divljaju diljem jadranske obale. Kuglica sladoleda penje se do tri i pol eura, a pizza čak 18. O tome su u Otvorenom govorili Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar, Franz Letica, predsjednik ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u te Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka.
Blažić je naglasila kako cijene hrane rastu više no što je inflacija te dodaje da su cijene u lipnju porasle 13 posto.
- Stabilnost cijena nije postignuta ni globalno i to u onom dijelu koji se odnosi na poljoprivredne sirovine. Cijene hrane su one koje najviše rastu od svih cijena kategorija u EU pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska nije tu izuzetak. Mi trenutno imamo najveći rast u kategoriji povrća i svinjskog mesa- naglasila je.
Na tržištu hrane dolazi do stabilizacije, iako su cijene daleko od onog što su bile početkom 2020. godine, a pogotovo 2021., objašnjava.
Na pitanje zašto su cijene na Jadranu tako visoke, Blažić odgovara da sve ovisi o destinaciji.
- Cijene u Dubrovniku na tržnici su skoro kao u Zagrebu, a cijene u Rovinju su gotovo 100 posto više.
To je stvar ponude i potražnje, govori.
Na pitanje jesmo li u smislu hrane preskupi, Serdarušić je rekao kako se moramo vratiti tri godine unatrag.
- Globalno zaključavanje i pretjerane mjere. U tom smislu je bio odgovor država i fiskalnog i monetarnog dijela. Tome možemo zahvaliti ogromnom rastu inflacije.
Dodaje kako je proizvođačka inflacija godinu dana, u 2021., po dvoznamenkastim stopama u EU rasla, a zbog potrošačke inflacije se Europska centralna banka i njeni čelnici nakon svojevrsne „duhovne obnove”, nisu zabrinuli i rekli su da nema problema s inflacijom.
- Zakašnjela reakcija ključnog aktera je sve nas dovela do toga da patimo više no što smo trebali.
Naglašava kako u EU imamo višu inflaciju hrane no što je to u svijetu.
Letica naglašava kako ako je cijena sladoleda na Krku tri i pol eura, znači da je potražnja velika i ta je cijena realna.
- Cijena kuglice sladoleda je fakturirana na temelju gdje se ugostiteljski objekt nalazi, cijenom najma poslovnog prostora, komunalne naknade. Cijene najma su porasle za 400-500 posto i to je razlog zašto su proizvodi skupi, istaknuo je.
Idući faktor je, kaže, cijena rada radne snage. Radniku se treba platiti smještaj i hrana te ga čak preplatiti kako bi ga imali kroz sezonu.
- I onda imate ulazne namirnice koje su poskupile 100 posto- naglasio je Letica.
Serdarušić smatra kako je glavni razlog porasta cijena miješanje politike.
- Europska centralna banka se ispričala zbog svojih loših procjena. Nedavno su rekli da bi daljnje zadržavanje fiskalnih potpora dovelo do kontra učinka. Poziv svim vladama od strane ECB-a je da prestanu s mjerama jer time rade kontra i povećavaju cijene- govori.
Šale naglašava kako svake godine prije sezone dolazi do podizanja cijena izvanpansionske ponude, pa tako i sladoleda. Tko želi sladoled u sezoni, kupit će ga i po cijeni od tri eura, kaže.
- Na Krku se odmara preko 35 tisuća gostiju i do sada nismo imali primjedbe na cijene- istaknula je.
Dodaje kako su trgovački lanci digli cijene koje osim turista plaća i lokalno stanovništvo.
- Naši gosti većinom traže dobre namirnice iz OPG-ova, a cijene tih namirnica su više.
Troškovi trgovine u Hrvatskoj značajno rastu, kaže Blažević.
Letica govori kako su sva istraživanja naglasila da je gastronomija nešto na čemu se temelji turizam u Hrvatskoj.
- Novinari uvijek pitaju o cijeni, ali ne i jesu li gosti zadovoljni s hranom- kazao je.
Dodaje kako drastično poskupljenje može opravdati samo kvaliteta.