Sunčano i vruće, mjestimice i vrlo vruće. Poslijepodne je u središnjim i istočnim predjelima moguć lokalni pljusak s grmljavinom. Vjetar uglavnom slab jugozapadni, a prema večeri umjeren sjeverni i sjeveroistočni, prolazno jak.

Na Jadranu slab, od sredine dana i umjeren jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 38 °C.

Foto: DHMZ Sunčano i vrlo vruće bit će početkom tjedna. Prolazno više oblaka u ponedjeljak i utorak u popodnevnim satima, posebice na sjeverozapadu i sjeveru zemlje uz povećanu vjerojatnost i za poneki pljusak, moguće i izraženiji. Mjestimične će kiše te lokalnih pljuskova s grmljavinom, moguće i nevremena, najvjerojatnije biti u srijedu,  javlja HRT.

Južnu Europu zahvatio je jaki toplinski val u četvrtak, uz upozorenje da bi sljedećeg tjedna temperature mogle doseći rekordne vrijednosti za taj kontinent, a meteorološka upozorenja izdana su za španjolske Kanarske otoke, Italiju, Hrvatsku, zapadnu Tursku, Cipar i Grčku.

VRUĆINA NE POPUŠTA Cijeli planet se prži: Rekordni toplinski val od Europe do Kine i SAD-a: 'Ovo je kao u peći'

Za cijelu Hrvatsku trenutno je na snazi narančasto upozorenje, a iz DHMZ-a upozoravaju građane na veliki toplinski val.

Foto: DHMZ

Opširnije o toplinskim valovima

Visoka temperatura zraka može uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru, piše DHMZ i donosi preporuke za javnost.

Temperatura koja može predstavljati rizik za stanovništvo nije jednaka u svim područjima, već se razlikuje ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive. Slijedom toga, visoka temperatura koja može uzrokovati probleme kod ljudi koji žive, primjerice u sjevernoj Europi, ne predstavlja rizik kod stanovništva na Mediteranu, gdje je takva temperatura gotovo uobičajena.

Hrvatska, premda razmjerno mala, klimatski je vrlo raznolika: klimatske prilike u gorskim dijelovima Hrvatske razlikuju se od onih u nizinskim dijelovima, a čak i na Jadranu postoje razlike između klimatskih prilika na sjevernom i južnom Jadranu. Možemo reći da klimatske prilike nisu jednake čak ni u nizinskim dijelovima Hrvatske. Naime, ljetna temperatura viša je u istočnoj nego u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Istraživanje povezanosti između temperature zraka i smrtnosti, omogućilo je određivanje kritične temperature zraka za različite dijelove Hrvatske iznad koje se pojavljuje povećana opasnost od smrti, koja je potencirana u slučajevima kada ekstremna temperatura traje dulje vrijeme. Radi zaštite građana, uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine, koje se provodi u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna. Na temelju prognoze temperature zraka za danas i sljedeća četiri dana, DHMZ objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i vrlo velika opasnost. Kako pravovremene preventivne mjere mogu znatno smanjiti broj nastradalih ljudi od vrućina, na našim stranicama donosimo "Upozorenje na toplinske valove" kao i preporuke o tome kako se zaštititi te smanjiti ili spriječiti opasnost od nepovoljnog utjecaja visoke temperature zraka.

Kako se zaštititi od vrućina

Rashladite dom

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine

• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 - 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
• Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.