Schmidt je u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz" od utorka podsjetio kako je na dogovor o tehničkim izmjenama izbornog zakona pozvao još u prosincu prošle godine, a od tada se ništa nije dogodilo.
Podsjetio je kako su političari u BiH time prekršili obećanje što su ga dali predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, još u lipnju 2022., da će građanima omogućiti poštene i pravedne izbore.
"Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi. Građani žele vidjeti da se njihov glas računa, a ako ne bude dogovora poduzet ćemo mjere", kazao je Schmidt potvrdivši kako je spreman uporabiti tzv. bonske ovlasti koje mu daju mogućnost nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika.
Njemački je diplomat istaknuo kako su u ovom slučaju radi isključivo o potrebi za tehničkim izmjenama izbornog zakona, odnosno o uvođenju novih tehnologija i boljem nadzoru nad biračkim procesom, uključujući tu utvrđivanje izbornih rezultata. Te bi izmjene trebale biti na snazi već za lokalne izbore planirane za listopad.
'Zahtjev HDZ-a vezan uz cjelovite izmjene Ustava'
Zahtjev HDZ BiH da se u istom "paketu" odmah riješi i pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata Schmidt je opisao kontraproduktivnim.
"Štetno je sva jaja pokušavati strpati u jednu košaru, jer se tako neće riješiti ništa", kazao je visoki predstavnik.
Istaknuo je kako pitanje izbora članova Predsjedništva BiH svakako ostaje otvoreno i morat će ga se riješiti, no to podrazumijeva i provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta, a prije svega presude u slučaju "Sejdić-Finci" koja se odnosi na pripadnike nacionalnih manjina.
Provedba tih presuda traži izmjene ustava BiH, a za to je potrebno osigurati dvotrećinsku većinu u Zastupničkom domu parlamenta BiH koju vladajuća koalicija sada nema.
Zahtjeve HDZ-a da se ipak uredi pitanje izbora Hrvata za člana Predsjedništva BiH u vladajućoj je koaliciji sklon poduprijeti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, no to odbijaju tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok i koje, kao i Schmidt, traže cjelovito rješenje kroz izmjene ustava.
HDZ je predložio da se hrvatski član Predsjedništva BiH bira dvostrukim ključem, odnosno da se izabere onaj kandidat kojim, osim opće većine na teritoriju Federacije BiH, dobije i najveći broj glasova u županijama s hrvatskom većinom.
Taj je prijedlog, osim "trojke", odbacilo i veleposlanstvo SAD u BiH. HDZ-u su poručili kako se time de facto uspostavlja hrvatska izborna jedinica, a pritom izbjegava provedba presuda Europskog suda za ljudska prava.