Danas smo okupljeni kako bismo razgovarali o jednoj od najvažnijih tema suvremenog društva - umjetnoj inteligenciji i njezinom sve većem utjecaju na naš život. Umjetna inteligencija je već dugo prisutna u našem svakodnevnom životu, od pametnih telefona, računala, autonomnih vozila, međutim, kako bi se osigurao siguran razvoj, EU priprema novi zakon koji ima za cilj zaštititi prava i slobode građana, osigurati transparentan i odgovoran nadzor umjetne inteligencije te spriječiti njezinu zlouporabu. Važno je da se Hrvatska aktivno uključi u raspravu o ovom zakonu i sudjeluje u njegovom oblikovanju, poručio je zastupnik HDS-a Hrvoje Zekanović otkrivši kako ovaj uvod nije smislio on osobno nego mu ga je od riječi do riječi napisala umjetna inteligencija preko ChatGPT-ija.
Na konferenciji je konture zakona koji priprema Europski parlament predstavio HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol.
- To je prvi zakon o umjetnoj inteligenciji koji se donosi na europskoj razini i nešto što će itekako biti primjenjivo u Hrvatskoj jer se radi o Uredbi koja je izravno primjenjiva, dakle kada stupi na snagu, direktno će se primjenjivati na Hrvatsku bez potrebe da se donosi posebno nacionalno implementacijsko zakonodavstvo - kazao je dodavši kako su pregovori o zakonu trajali dugo, da je bilo podnijeto nekoliko tisuća amandmana, a da je sada postignuto kompromisno rješenje.
- S time da ovo nije kraj, nakon što odbori izglasaju, zakon ide na plenarnu sjednicu, a kad se tamo izglasa onda počinju pregovori s Vijećem, odnosno državama članicama. U zakonu je sustav umjetne inteligencije podijeljen na četiri stupnja, ovisno o riziku - postoje sustavi neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojeg nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja. Ključno je kako postići balans korištenja umjetne inteligencije za društveno korisne svrhe i, s druge strane, zaštite ljudskih prava, sprječavanja manipulacije nad djecom, posebno ranjivim kategorijama i zato je važno da postoje sustavi kod kojih je rizik neprihvatljiv i koji su zabranjeni - poručio je.
Sustavi visokog rizika su oni koji mogu pomoći društvu, koji se koriste već, primjerice, za zapošljavanje ili u zdravstvu, ali, dodao je, moraju biti pod posebnim ograničenjima.
- Kada će se koristiti takvi sustavi, posebno je važno da se mora napraviti procjena rizika, da moraju biti vrlo transparentni, odnosno da je vrlo jasno da se koristi umjetna inteligencija i uvijek pod ljudskih nadzorom. Onda postoje sustavi ograničenog rizika, poput ChatGPT-ija, kod njih je najvažnije to da bude transparentno jasno da se radi o umjetnoj inteligenciji. Ono o čemu se posebno raspravlja u Europskom parlamentu je pitanje mogu li se koristiti takvi sustavi za biometrijsku identifikaciju osoba, posebno počinitelja kaznenih djela - kazao je i istaknuo kako je EP u svom stajalištu išao u smjeru da se to potpuno zabrani.
A sankcije za kršenje pravila, istaknuo je još, propisat će države članice.
- Neki okvir je da je to nekih 30 milijuna eura ili do šest posto godišnjeg prometa određene kompanije. Dakle, radi se o vrlo visokim i oštrim sankcijama kako bi se spriječila bilo kakva zlouporaba umjetne inteligencije - kazao je.
Zekanović je podsjetio i kako je sam Samuel Altman, izvršni direktor tvrtke OpenAI-ija, koja stoji iza ChatGPT-ija, od američkog Senata tražio da se zakonski regulira umjetna inteligencija.
- Umjetna inteligencija je prilika i izazov, ali i opasnost i mora postati ključna tema - naglasio je pa se još osvrnuo na ChatGPT kako bi još malo "bocnuo" predsjednika Zorana Milanovića.
- Ako pitate ChatGPT što misli o Milanoviću u kontekstu zabrane obuke ukrajinskih vojnika, ima li on proruski stav, on će reći da bi "često mogli argumentirati da je Milanović stav u skladu s ruskim interesima u regiji i takav stav može ukazivati na prorusko stajalište." Nećemo to uzeti zdravo za gotovo, ali ja ću se ovdje složiti s umjetnom inteligencijom - zaključio je.