Na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji o obrazovanju koju su organizirala 24sata sudjelovao je i finski veleposlanik u Hrvatskoj Timo Rajakangas.

S veleposlanikom Rajakangasom razgovarali smo o finskim obrazovnim iskustvima te kako ih prenijeti u hrvatski obrazovani sustav.

Finski obrazovni sustav slovi kao najbolji u svijetu. Zašto je to tako?

Očigledan odgovor bio bi da je finski obrazovni sustav u više navrata bio na samom vrhu u PISA procjenama. Ja bih rekao kako postoje tri najvažnija čimbenika za naš uspjeh, a to su: obrazovanje učitelja, naglasak na učenju, a ne na rezultatima, te jednaka dostupnost obrazovanja za sve učenike na temelju načela ‘svatko je važan i nitko nije zanemaren’. Konačno, veliki dio uspjeha može se pripisati činjenici da se finski obrazovni sustav stalno obnavlja. To je kontinuirani proces.

Koliko poznajete hrvatski sustav? Koje su mu najveće mane?

Nisam pretjerano upoznat s hrvatskim obrazovnim sustavom, ali iz onoga što sam čuo rekao bih da učiteljska profesija ne uživa poštovanje koje zaslužuje i čini mi se da su učenici previše opterećeni s preopširnim programom s previše predmeta te je preveliki fokus na ocjenama i rezultatima umjesto na samom učenju i primjeni naučenog. Međutim, možda je najveći problem činjenica da reforma kurikuluma nije provedena više od 50 godina.

Koliko je politika kriva za neprovođenje kurikuluma u Hrvatskoj?

Naravno, treba postojati politička volja za razvoj i provedbu bilo kakve reforme, uključujući reformu kurikuluma. Prema mojem mišljenju, obrazovanje je pitanje nacionalnog interesa i ne bi smjelo biti dopušteno da postane stranački problem. Proces reforme treba provoditi i dalje, bez obzira na to tko je na vlasti. Svi se trebaju složiti - političari, stručnjaci, učitelji i roditelji - i zajednički raditi kako bi dovršili reformu.

Je li mentalitet utjecao na to? Koja je razlika između hrvatskog i finskog mentaliteta?

Ne mislim da je to pitanje mentaliteta ljudi. Hrvati žele provedbu reforme kurikuluma, kao što su prosvjedi i pokazali. Možda teškoće vezane uz reformu kurikuluma imaju više veze s razvojnom fazom političkog sustava Hrvatske kao mlade države. Čini mi se kako pronalaženje konsenzusa po pitanjima od nacionalnog interesa preko cijelog političkog spektra još nije moguće.

Što mislite o prosvjedu za kurikularnu reformu održanom proljetos u Zagrebu? Jeste li i sami bili na tom prosvjedu?

Prosvjedi su dio demokracije - to je način da se ljudi čuju. Vjerujem kako su ovi prosvjedi pokazali da su Hrvati svjesni važnosti obrazovanja i to je dobro. Naravno, kao strani diplomat ja nisam sudjelovao u prosvjedima.

24sata već više od 600 dana vodi projekt ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska’, što znači da svakodnevno objavljujemo teme koje se tiču školstva. Što mislite o tome?

Mislim da 24sata rade vrlo vrijedan posao u tom pogledu. Mediji imaju moć promijeniti svijet podizanjem svijesti ljudi o važnim temama. Nažalost, u današnje vrijeme mediji su usredotočeni na skandale i ogovaranja, umjesto da igraju važnu ulogu u demokratskim društvima. Čestitam 24sata što su izabrali usredotočiti se na temu koja je važnija za budući uspjeh Hrvatske nego bilo koji drugi problem.

Koliko su u Finskoj mediji utjecali na obrazovni sustav?

Obrazovanje je vrlo cijenjeno u Finskoj i uvijek je predmet interesa finske javnosti. Zbog toga su sve promjene u našem obrazovnom sustavu, njegovi neuspjesi i uspjesi, jako dobro popraćene izvještavanjem medija. Ako gledamo najnoviju reformu obrazovanja, mediji u Finskoj nisu bili jako uključeni. Izvještavanje o inovacijama i kombiniranju različitih predmeta bilo je popularno u medijima, kao i donekle rasprava o obveznom učenju švedskog jezika. Sve u svemu, mediji uglavnom izvještavaju o rezultatima reforme. Najnovije vijesti o PISA rezultatima uvijek su tema rasprave u medijima, i tu je također svojevrsna opća briga da se dobri rezultati održavaju.

Je li u školama bitnija informatika ili povijest?

Vjerujem da su jednako važni. Povijest nas uči važne lekcije, pogotovo što ne činiti, a informatika je presudna za svijet u kojem živimo. Jedno ne bi trebalo biti važnije od drugoga. Trebamo nastojati biti dobro zaokruženi ljudi.