U prva četiri mjeseca ove godine na hrvatskim je prometnicama poginulo osmero ljudi, 46 posto manje nego lani. U istom razdoblju 2014. poginulo je njih 15, a tijekom cijele prošle godine na cestama su život izgubila 284 čovjeka, najmanje u zadnjih desetak godina.

Statistika MUP-a pokazuje kako se nastavlja pozitivan trend smanjivanja prometnih nesreća, ali unatoč tome na EuroRAP-ovoj karti procjene rizika na važnijim cestovnim pravcima, više od 380 kilometara hrvatskih dionica ocijenjeno je kao visokorizično i riječ je o “crnim dionicama”.

Najkritičnija je Jadranska magistrala

Većina ih je od Karlovca prema jugu, a najkritičnija je i dalje takozvana Jadranska magistrala. Gotovo trećina dionica na njoj je označena crnom, odnosno visokorizičnima je ocijenjeno više od njenih 210 od ukupno 643,8 kilometara. Zbog toga su Hrvatske ceste u suradnji s HAK-om prošle godine naručile detaljno snimanje kompletne magistrale. Uskoro će predstaviti rezultate.

- Do sada smo sanirali 244 opasna mjesta i utrošili smo više od 165 milijuna kuna - kažu iz Hrvatskih cesta. Dodaju da, s obzirom na duljinu državnih cesta od 7000 km, riječ je o relativno malo opasnih mjesta.

- Usporedbom podataka iz tri godine prije i tri godine nakon sanacije na tim je mjestima utvrđeno da se broj nesreća smanjio 76 posto, a broj poginulih 90 posto - kažu u Hrvatskim cestama. Razlike u broju poginulih po regijama su velike.

- U Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji, gdje je promet najgušći, broj poginulih na 100.000 stanovnika lani je bio 3,9, što je na razini prometno najsigurnijih zemalja - kaže Krešimir Viduka iz HAK-a, koji je u Hrvatskoj nositelj projekta EuroRAP. Nastavlja da je istodobno u Šibensko-kninskoj županiji broj poginulih na 100.000 stanovnika bio čak 15,9, što je na razini Kambodže. Među prometnim točkama smrti od kojih se spasiocima ledi krv u žilama je i zlokobni prijevoj Dupci, koji odvaja Biokovo i Omišku Dinaru. Iz provalije ispod tog zavoja prije pet godina helikopterom su izvukli 40 olupina auta čiji su vozači sletjeli s ceste.

Za nekim vozačima tragali i 10 dana 

I čelnik HGSS-a Vinko Prizmić pamti Dupce kao grozomorno mjesto još od ‘70-ih godina. Kao najgoru nesreću pamti slijetanje autobusa 1982., kad je poginulo 12 ljudi, među njima i studenti koji su išli za praznike kući.

- Bilo je stravično, mrtvi na sve strane, mnoštvo ranjenih na padini i u šoku koji zapomažu - prisjetio se Prizmić.

Za pojedinim vozačima su nakon slijetanja spasioci tragali i desetak dana, a danas je lakše jer mogu pratiti signal mobitela vozača. Zlokoban je i 340. kilometar autoceste A1 u blizini Sitnog Donjega, gdje se 2008. dogodila bizarna nesreća. Tad je poginuo mještanin Mladen Rakić (26) koji je ispred sebe vidio vozačicu kako probija ogradu i izlijeće s ceste.

Stao je da pomogne, a onda je na istome mjestu kroz ogradu naletio još jedan auto te ubio Rakića i dodatno ozlijedio vozačicu. Iako posljednjih godina na tome mjestu nema velikih nesreća, vlasnik vučne službe i šibenski vijećnik Ante Gašperov Čače svjedoči da se i dalje događaju manje nesreće. Iako potpuno ravna, na državnoj cesti D5 kod Filipovca kraj Lipika zaredalo se 16 nesreća u pet godina, i sve između 12. i 13. kilometra. U njima je i dvoje poginulo. Najčešće su krivi vozači koji stisnu gas unatoč ograničenjima brzine. 

U Zagrebu najopasnija Slavonska avenija

Koban je i zavoj na državnoj cesti D51 kod Oblakovca, između Požege i Nove Gradiške. Na njemu bi vozila jednostavno proklizala u polje, a jedan čovjek je i poginuo. Najopasnije područje Brodsko-posavske županije je takozvano križanje Halajka, koje je i nedavno odnijelo život biciklista.

Riječ je o križanju u Slavonskom Brodu na kojem su od 2008., kad je pušteno u promet, bile 83 prometne nesreće, a troje je ljudi u njima poginulo. Na međimurskom području su tri opasne točke, a jedna od njih je križanje državne ceste DC3 i Kalničke ulice u Čakovcu. Tamo je od 2013. godine bilo čak 26 prometnih nesreća. U Zagrebu je najopasnija Slavonska avenija, na kojoj je lani dvoje poginulo.