Jedna od tema kojom se Vlada odbijala baviti u prošlom i ovom mandatu je tema mentalnog zdravlja građana. Pa smo u 2020., koja će se pokazati kao jedna od najstresnijih i najtežih godina za velik dio građana, ušli bez nacionalne strategije za poboljšanje mentalnog zdravlja, istaknula je u Saboru Rada Borić, zastupnica Zeleno-lijevog kluba.

Naglasila je kako je prije pandemije postajala jasna predikcija Svjetske zdravstvene organizacije da će depresija do 2030. biti najčešća kronična bolest na svijetu. 

- A korona je samo dodatno ozbiljno zaprijetila mentalnom zdravlju širom svijeta. Nakon epidemije Sarsa 2003. studije su pokazale porast suicida za čak 30 posto u godinama nakon  epidemije, a zabilježen je i rast PTSP-a, depresije i anksioznog poremećaja - navela je. 

Upravo iz prijašnjih iskustava, naglasila je, znali smo što nas čeka, a vladajući se nisu pobrinuli kako pomoći građani i prevenirati povećanje takvih pojava i bolesti. 

- Razvojem pandemije uočeno je da čak 20 posto oboljelih od Covida razvija slike psihičkog poremećaja, a čak će 10 do 15 posto populacije kao trajni podsjetnik na pandemiju imati kronično i trajno narušeno psihičko zdravlje - rekla je istaknuvši kako posebno zabrinjava istraživanje Sveučilišta u Rijeci prema kojem se bilježi značajan porast depresivnosti među mladima, kao i dvostruko češća pojavnost suicidalnih misli.

- Smrt liječnice koja je liječila Covid pacijente, najglasniji je i najtragičniji u nizu alarma koji odavno zvone na uzbunu. Čeka nas još jedna kriza, srljamo u novu epidemiju depresije i suicida za koje cjepiva nema i zato pozivamo Vladu, Stožer i ministra Beroša da počnu aktivno voditi brigu o mentalnom zdravlju populacije - poručila je Borić.