Proteklog tjedna je u Zagreb iz Zuricha sletio avion u kojemu su bili ilegalni migranti, uglavnom mlađi muškarci iz Afganistana, Sirije, Egipta, Iraka i Turske, koji se, kako piše Jutarnji list, vraćaju u Hrvatsku na temelju Dublinskog sporazuma jer su preko naše granice ušli u EU i mi smo zemlja primateljica. Navode kako su 'svi migranti s tajnog leta 2L8114 iskrcani u zagrebačkoj zračnoj luci s papirićima na kojima je stajala adresa prihvatilišta za migrante Porin i da su svi pušteni na ulicu da se snalaze sami'. Mnogi od njih, piše Jutarnji, neće ni otići u hotel Porin, nego će se nastojati ponovno vratiti u neku od europskih zemalja kao što su Švicarska, Austrija i Njemačka.
Iz Međunarodne zračne luke Zagreb za 24sata su odgovorili da je "riječ o izvanrednom, nekomercijalnom letu".
- Takvi letovi se inače ne objavljuju kao komercijalni letovi koji su u redovnom redu letenja - objasnili su za 24sata iz Međunarodne zračne luke Zagreb.
MUP: Dvije su neistine
Zatražili smo odgovore i od MUP-a, koji nam je poslao reakciju na članak iz Jutarnjeg po nazivom "Avion je stigao iz Züricha, na ekranima za dolaske ne postoji, negira ga i policija. Svi putnici su na granicu stigli s ceduljicom..." te prozivke Mire Bulja i Marije Selak Raspudić.
- Već se u naslovu članka u Jutarnjem listu navode dvije neistine koje su osnova za senzacionalistički tekst koji slijedi, a to je da je riječ o nekakvim "tajnim" letovima koje "negira" policija.
Na upit novinara odgovorili smo mu točan broj vraćenih osoba kroz dublinske transfere, a koliko ih je vraćeno charter letovima. Dakle, ništa nismo negirali nego dostavili podatak kako je tijekom 2024. godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III Uredbi, vraćeno ukupno 1157 osoba, od toga je čarter letovima vraćeno oko 70 posto osoba.
Charter letovi kojima se prevoze tražitelji azila ni na koji način nisu tajni, nego unaprijed najavljeni i odobreni od Odjela za dublinski postupak Ministarstva unutarnjih poslova. Tehnologija zračnog prometa je takva da se na informativnim panelima za putnike prikazuju samo komercijalni zrakoplovi da bi putnike informirali o dolasku i odlasku komercijalnih putničkih zrakoplova. Na tim panelima nema najave tzv. generalne avijacije (privatnih letova) i chartera koji ne prevoze putnike, npr. Dublinaca ili primjerice dolazaka Hrvatske nogometne reprezentacije ili bilo kojih letova na koje se putnici ne trebaju ukrcati niti je njihov dolazak relevantan za putnički promet, a o čemu brine operator zračne luke.
MUP: Napisi o zataškavanju su kontradiktorni
Napisi o zataškavanju sami po sebi su kontradiktorni jer je statistika osoba vraćenih po tzv. Dublinskom postupku, kao i niz podataka o tražiteljima međunarodne zaštite, javno dostupna na web stranici MUP-za posljednjih nekoliko godina i objavljuje se po kvartalima - navodi se u priopćenju MUP-a.
Tako je, navode, vidljivo da je tijekom 2024. godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III Uredbi, vraćeno ukupno 1157 osoba, od toga je čarter letovima vraćeno oko 70 posto osoba, a primjerice prošle godine 897. Kao što smo višekratno obavještavali javnost, zlouporabom Dublinske uredbe i Schengenskog zakonika nakon povratka ponovno koriste pravo na slobodu kretanja i odlaze iz Hrvatske. Na današnji dan u RH s različitim statusom prema Dublinskoj uredbi boravi 678 osoba i taj broj nikada nije prešao tisuću u jednome danu
Transferi (vraćanja) su najvećim brojem obavljeni iz Savezne Republike Njemačke, Švicarske Konfederacije, Francuske Republike, Republike Austrije, Kraljevine Belgije, Kraljevine Nizozemske te ostalih država članica.
- Vezano uz konkretan slučaj o kojem je novinar pisao, a što smo mu i odgovorili, što nije napisano u članku, radi se o osobama koji su u statusu tražitelja međunarodne zaštite te oni uživaju slobodu kretanja po cijelom teritoriju RH. U slučaju da se radi o ranjivim skupinama ili posebnim okolnostima (npr. velika hladnoća ili nepogode i sl.) tražitelje će se prevesti do Prihvatilišta. Interes da tražitelji međunarodne zaštite ostanu do dovršetka postupka u RH je na njima, ali preko 90% tražitelja zloupotrebljava postupak međunarodne zaštite na način da podnose zahtjev u svakoj državi članici u kojoj se zateknu - navodi MUP.
Postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite u državama članicama regulirano je, dodaju, Uredbama i Direktivama EU.
- Ne možemo utjecati na to da se migranti ponovno pokušaju vratiti u Švicarsku, a vezano uz slučaj prezentiran u članku, prema osobi kojoj je ovo treće vraćanje u Hrvatsku i izgubila je status tražitelja međunarodne zaštite, poduzete su mjere sukladno Zakonu o strancima i izdano je rješenje o smještaju u Prihvatni centar za strance u Ježevu. Unatoč višekratnim jasnim očitovanjima Ministarstva unutarnjih poslova, manipulacije poput tvrdnji o "tajnim letovima" pokazuju neodgovornost i manjak uvida u regulirane postupke koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom, a političari koji šire netočnosti i dezinformacije o migracijama unose nepotrebnu paniku i narušavaju povjerenje u institucije. Na ovakav neodgovoran način, u nedostatku relevantnih tema i sadržaja, politikantski se koriste strogo regulirani postupci kao teme u političkim kampanjama - - navodi MUP.
Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, uspješno, dodaju, upravlja zaštitom državne granice i tokovima nezakonitih migracija, navodeći kako su pokazali da "Hrvatska nikada nije bila niti će biti hot spot za migrante, već odgovorna država članica koja organizirano štiti vanjsku granicu Schengena i hrvatsku državnu granicu".
Selak Raspudić i Bulj o migrantima
Na ovaj slučaj su se pak osvrnuli predsjednički kandidati Marija Selak Raspudić i Miro Bulj. Oboje su zatražili od ministra unutarnjih poslova Božinovića, ali i premijera Plenkovića da se hitno očituju je li Hrvatska na putu da postane hot spot za ilegalne migrante.
- Novinar navodi kako su im iz švicarskog državnog tajništva za migracije potvrdili da je ove godine organizirano već 30 takvih letova za Zagreb - istaknula je Selak Raspudić.
Zapitala se što priječi sve druge zapadne zemlje, u koje su ilegalni migranti, prvi put registrirani u Hrvatskoj, produžili da nam ih vrate na isti način? Pita se kakav je sigurnosni odgovor Hrvatske na takve deportacije, pogotovo imajući u vidu da za neke od njih ovo nije prvi put da su vraćeni.
- Ovo je gorući problem čije posljedice mogu biti dramatične, a podsjećam da je i sam ministar Božinović najavio da nam uskoro prijete još veći migrantski valovi - naglasila je i poručila kako Hrvatska nije niti smije postati hot spot za ilegalne migrante koji su prisilno ovdje zadržani.
Kaže da je i ranije upozoravala kako će slijedom Dublinskog sporazuma desetine tisuća ilegalnih migranata koji su prvi put registrirani u Hrvatskoj biti vraćani ovdje, na skrb iz hrvatskog proračuna uz posljedice na sigurnost kakve već viđamo na ulicama europskih gradova.