Četiri od 10 bolesnika doživi neku vrstu štetne posljedice liječenja u ambulantama i ustanovama primarne zdravstvene zaštite, a 134 milijuna štetnih reakcija na lijekove svake se godine zabilježi u bolnicama u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama.

Prema epidemiološkim podacima, nenamjerna šteta za pacijenta zbog pogreške tijekom liječenja u bolnicama pojavljuje se kod 8 do 12 posto hospitaliziranih pacijenta. Velik broj takvih slučajeva može se spriječiti, poručuje Svjetska zdravstvena organizacija koja pokreće globalnu kampanju za podizanje svijesti o sigurnosti pacijenata i stvaranje sigurne zdravstvene zaštite.

Za sigurnu zdravstvenu zaštitu važno je, kažu, donošenje jasnih smjernica, dobra organizacija, zapošljavanje kvalificiranih zdravstvenih radnika i efikasno uključivanje bolesnika u brigu za vlastito zdravlje s obzirom da ankete govore o nedovoljnoj ili problematičnoj razini zdravstvene pismenosti gotovo polovice ispitanih Europljana.

Analiza koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da je niža zdravstvena pismenost povezana s rizičnijim zdravstvenim izborima (poput pušenja), većim brojem nesreća na radnom mjestu, lošijim upravljanjem kroničnim bolestima (poput dijabetesa, infekcije HIV-om i astme), slabijim pridržavanjem propisane terapije, povećanom hospitalizacijom i češćom prijevremenom smrću.

Uz edukaciju građana važno je i bolje komuniciranje pacijenta i zdravstvenog osoblja. Pacijentu se mora omogućiti da slobodno pita liječnike i medicinske sestre sve što ne shvaća, ne razumije ili ga zanima.

Podaci govore kako čak 60 posto anketiranih odmah nakon posjete liječniku ne razumije upute o uzimanju propisanog lijeka, a u Europskoj uniji prosječno 548 ljudi dnevno umre zbog nepravilnog uzimanja lijeka.