Radimir Čačić iz Reformista rekao je da premijer Andrej Plenković ima potporu partnera za rebalans proračuna za ovu, ali i za proračun iduće godine. Vlada se u ponedjeljak poslijepodne sastala u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici zbog nepovoljnih epidemioloških uvjeta.
- Naravno da ima potporu. To je ozbiljno pripremljen i rebalans i budžet. Prihodi su nešto veći, ali su rashodi bitno veći, iz različitih razloga. Jedan dio toga je vezan na ovu priču sa zdravstvom, vidite i sami kako to izgleda, ali i na nekoliko drugi. Ni jedan disonantni ton u tom smislu nije bio prisutan - rekao je Čačić za Dnevnik Nove TV i rekao da je bilo razgovora i o situaciji s COVID-19.
- O tome se još uvijek raspravlja, mjere i na koji način. A važna je i rasprava o Nacionalnoj strategiji vezano na europske fondove i razvoj zemlje - kazao je Čačić.
Ministar Marić ranije je u ponedjeljak rekao da mirovine nisu upitne, a Čačić ističe kako ni plaće nisu "otvorena tema koja ide ka smanjenju".
Navodi i kako se očekuje rast kod sljedeće dvije godine.
- Rizici su tu, mi još uvijek nemamo jasnu sliku s COVID, no očekujemo rast od 5 i 3 posto. Mi bi u dvije godine se vratili na startne pozicije - objasnio je Čačić.
- Ovaj današnji pomak od desetak posto u zaduženju koji je već napravljen ne bi bilo moguće držati pod kontrolom 5,4 milijarde iz naših vlastitih sredstava od 6,9 - koliko je išlo u gospodarstvo. I milijardu i dvjesto milijuna još ide u gospodarstvo. 5,4 je naših, vlastitih sredstava jer europski novci još nisu dolazili kad je Vlada krenula - navodi Čačić i kaže da je to bilo moguće samo uz zaduženje.
No, morat će se naći i dvije milijarde za dug drogerijama.
- To nije nešto što je nesavladivo. Pravi problem je generiranju duga - dvjesto milijuna na godišnjoj razini - objasnio je Čačić. Navodi kako danas ta tema nije bila na raspravi.
Čačić je istaknuo da je ukupni trošak u zdravstvu 10 milijardi kuna, od čega je polovica dug veledrogerijama, no da je problem u generiraju novog duga.
- Tu se moraju poduzeti ozbiljne mjere - rekao je.
- Nisam siguran da će se to moći u trenutku kad se borimo s pandemijom i kad se liječnici i medicinske sestre maksimalno angažiraju na različite načine - objasnio je Čačić i dodao kako se radi o zadatku koji će se morati rješavati u sljedećih šest mjeseci.
Čačić je, kaže, predložio oštre mjere.
- Ovaj dio koji ide prema smirivanju krize, pandemije, u zdravstvenom smislu, morat ćemo tu staviti točku jasnim i čvrstim mjerama, a tu je i policijski sat. Kad prijeđemo 450 zaraženih na 100.000 građana, sve zemlje su u tom trenutku to napravile - rekao je.
Navodi da bi srednje škole i fakulteti trebali prijeći na online nastavu, jer tu je i prijevoz u pitanju.
- Treba ići na policijski sat od 21 ili 22 sata do 6 sati ujutro. Idemo u hladnije razdoblje, boravak i okupljanja u zatvorenom prostoru i nama će se lockdown dogoditi sam po sebi. Nekontroliranim širenjem zaraze, tvornice će se zatvarati jer će imati nekontrolirano širenje zaraze - kazao je Čačić i rekao da je to njegov prijedlog, a slično je predložio i predstavnik HSLS-a.
O tome se još uvijek raspravlja.
Marić: Koalicijski partneri podržali su proračun
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak da su koalicijskim partnerima predstavili zadnje brojke i podatke najavljenog rebalansa proračuna i onoga za sljedeću godinu te da Vlada ima njihovu podršku.
- Rebalans i proračun su predstavljeni, zadnje brojke i podaci. Čuli smo da je podrška tu, i po pitanju proračuna i rebalansa, svi su svjesni kakve su okolnosti i koliko je do sada korona koštala državni proračun. Brojka se do kraja godine penje i na iznos od 28,5 milijardi kuna. To su povećani rashodi koje nismo planirali, ali koji su prije svega bili namijenjeni za očuvanje radnih mjesta i zdravstvenog sustava - rekao je večeras ministar Marić nakon sastanka vladajuće koalicije.
Dodao je kako i dalje postoje izazovi te proračun za sljedeću godinu baziraju na projekcijama koje su napravili u smjernicama i da neće mijenjati makroekonomske projekcije, čijih će se okvira i držati.
- Mogu reći da i dalje postoje značajni negativni rizici na ostvarenje projekcija BDP-a, međutim postoje i određeni pozitivni, oni su prije svega vezani uz EU fond, EU Nove generacije, fond oporavka i otpornosti, nešto na što stavljamo veliki naglasak već u proračunu za iduću godinu - naglasio je Marić.
Objasnio je kako će iz fonda React EU u ovoj godini dobiti 210 milijuna eura te 330 milijuna sljedeće godine samo za mjere što se tiču radnih mjesta.
- Preostali dio od 800 milijuna eura, jedan manji dio će dobiti zdravstvo, a veći dio opet potpore za gospodarstvo - najavio je Marić.
Govoreći o Fondu oporavka i otpornosti, najavio je kako će 10 posto od šest milijardi eura bespovratnih sredstava biti usmjereni u jačanje Vladinih kapaciteta za pomoć gospodarstvu, ali je naglasio kako će ključan element u povlačenju tih sredstava biti provođenje reformi.
Na pitanje novinara gdje je pronašao novac koji su dali veledrogerijama za dugove bolnicama, Marić je kazao kako će se sve to vidjeti u rebalansu proračuna.
- Mi imamo, povrh veledrogerija, ukupne obveze još toliko. Sve skupa preko 10 i pol milijardi kuna u zdravstvu, i rješavanjem pitanja postojećih dugova, nismo u potpunosti riješili problem jer se novi generiraju na mjesečnoj razini od oko 220 milijuna kuna - podsjetio je ministar financija.
Najavio je da će se ovaj tjedan nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima.
- Namjera je prezentirati gdje smo i što smo, i otpočeti dijalog po pitanju daljnje dinamike i problematike plaća u javnom sektoru - naglasio je Marić.
O lockdownu, Marić je kazao kako ta tema u ovome trenutku uopće nije na stolu.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak rekla je da su koalicijskim partnerima predstavili završetak procesa izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja će uskoro biti puštena u javno savjetovanje.
- Na sastanku s koalicijskim partnerima složili smo se da je ona sveobuhvatni, krovni, strateški dokument koji daje jasne smjerove i vizije Hrvatske za razdoblje od sljedećih deset godina. Želimo postići konkurentnije i jače gospodarstvo, a sve u cilju kako bi se poboljšali životni i radni uvjeti, i kako bi država postigla sve bolje i poboljšanije kvalitete životnog standarda -objasnila je Tramišak.