Prva ovotjedna sjednica Sabora od samog početka počela je burno pa su pljuštale i opomene.  Naime, na izlaganje HDZ-ove Ljubice Maksimčuk reagirao je Mostov Nikola Grmoja, a na njega i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. 

Maksimčuk se osvrnula na obljetnicu pada Bosanskog Broda i potom prozvala tobožnje velike zagovornike hrvatskog naroda u BiH.

- Najkrvavije je to razdoblje za ljude s obje strane rijeke Save. Današnji dan za mnoge Posavljake jedan je od najtežih u godini.  Taj jezivi dan uništio je živote i snove tisuće ljudi, a u toj višemjesečnoj bitci nije bilo ljudskosti. Neki tobože veliki zagovornici hrvatskog naroda u BiH izlazeći za ovom zagovornicom ponekad spomenu Hrvate u BiH, a onda kad im zakonskim prijedlozima mogu pomoći, ti isti napuštaju sabornicu prije glasanja ili glasuju protiv -  poručila je. 

Grmoja se javio se za povredu Poslovnika.

- Jasno je da se referira na moj slobodni govor od petka i pozvao bih je da reagira i zaštiti Hrvate iz Odžaka i Posavine, gdje lokalne HDZ-ove strukture pogoduju poduzetnicima M SAN grupi umjesto  da poljoprivredno zemljište dodjele tim našim Hrvatima - rekao je pa zaradio opomenu od Jandrokovića jer se nije radilo o povredi Poslovnika već je replicirao zastupnici. 

A onda je i Maksimčuk dobila opomenu jer se upustila u raspravu s Grmojom.

- Obmanjujete javnost - poručio joj je Grmoja pa dobio i drugu opomenu. 

No, nije odustajao, a Jandroković ga je upozoravao da će dobiti i treću, čime će mu biti onemogućen daljnji govor. 

- Pa zašto se bojite? Izašlo je da ste radili protiv trećeg entiteta i prava Hrvata u BiH, izašli su dokumenti, je li to razlog da mi ne date govoriti - pitao je. 

Predsjednik Sabora mu je odbrusio da obmanjuje i laže. 

- Te vaše optužbe su pale u vodu već davno, bezobrazna laž - rekao je Jandroković.

'Apeliram na Vladu da smanji trošarine na gorivo'

Hrvoje Zekanović u ime Kluba Suverenista upozorio je na rast cijena goriva, koje danas na nekim crpkama košta gotovo 12 kuna po litri. 

- Podsjetit ću vas da je ne tako davne 1994. gorivo koštalo svega 1,60 kunu. Dakle, imamo porast cijene goriva gotovo devet puta. Mene muči da je najveći dio te cijene ne cijena same nafte jer barel nafte nije toliko poskupio, a niti marža onih koji prodaju gorivo nego trošarina. Građani moraju znati da 60 posto cijene ide u džep državi, skoro osam kuna od ove cijene. Od ostatka, 3,08 kuna je stvarna cijena nafte na svjetskom tržištu, a 0,82 kune je marža, tj ono što zarađuje onaj koji prodaje gorivo - naveo je Zekanović podsjetivši kako te trošarine na gorivo idu za Hrvatske željeznice. 

- A vidimo da to ima smisla jer su nam pruge elektrificirane, vlakovi ne izlijeću, od Zagreba do Splita treba vam 50 minuta i Hrvatska danas ima sličnu kvalitetu željeznica kao Japan ili Francuska - sarkastično je istaknuo dodavši kako ostatak trošarina ide na Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, kao i za financiranje Agencije za obvezne naftne zalihe.

- Nije mi jasno - netko čuva naftu i za to čuvanje dobiva stotine milijuna kuna godišnje. Građani su na rubu siromaštva. Postoji elita, u koju spadamo i mi zastupnici, koji žive bez brige, no kada netko danas želi s minimalnom plaćom ili nešto manjom od prosječne njemu napuniti rezervoar tih 500-tinjak kuna mu je iznimno puno.  Zato apeliram na Vladu, a to je u njezinoj moći, da se smanjenjem trošarina olakša život građanima - poručio je. 

'Euro se uvodi kao zamjena za strukturne reforme koje se ne provode'

Stjepo Bartulica u ime Kluba Domovinskog pokreta također je naglasio kako su političke elite otuđene od običnih ljudi te da uopće nemaju dodira sa svakodnevicom građana. 

- I to se vidi u izjavi ministra Aladrovića koji je rekao da je Hrvatska fenomenalna za život. Istina, ima brojnih razloga zašto sam ja uselio iz daleke Amerike, ali sam ostao, ne zbog rada političara, nego usprkos. Imamo bahatost bez pokrića - poručio je osvrnuvši se na uvođenje eura. 

- Čini mi se da je uvođenje eura zamjena za strukturne reforme koje se ne provode i koje je puno teže provesti nego uvesti novu valutu. Da je Vlada ozbiljna, ona bi prije provela ono što se odgađa godinama kako bi ljudi zaista počeli bolje živjeti i zarađivati - istaknuo je naglasivši kako Hrvatska nije spremna za taj korak.

'Hrvatska nestaje. Koliko još treba da se alarmi popale u državi?'

Predsjednik Mosta Božo Petrov naglasio je kako nema države bez ljudi, a Hrvatska je zemlja, dodao je, koja nestaje.

-  Budimo iskreni i pogledajmo svoje ulice, škole, gradove, vidimo koliko manje u djece u školama, manje mladih obitelji s djecom po ulicama. I to je nauka, ne treba nam prebrojavanje. DZS je izbacio ove godine podatke za 2020., koji su tragični, imamo minus 21.000 u korist umrlih. To je 25-30 osnovnih škola manje svake godine. 2010. bilo je minus 10.000. Koliko još treba da se alarmi popale u državi - upitao je Petrov naglasivši kako demografska revitalizacija treba biti prioritet svih u državi. 

- Sad su dječji doplatci smanjeni za 350 milijuna kuna godišnje, izdvajanje je 0,82 posto Državnog proračuna. Pa je li to realno za zemlju kojoj gori pod nogama - istaknuo je. 

'Probleme nećemo riješiti samo čuvanjem puke forme i ideala'

Dalija Orešković, zastupnica Centra, osvrnula se u kontekstu nove vlasti u Zagrebu na imenovanje novog ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak. 

- Upozoravam da bi bilo loše da neki novi ljudi zadrže neke stare loše navade. Svi natječaji i javni pozivi trebali bi biti objektivni i transparentni, a ne fingirani jer upravo je to bila ona stara loša navada protiv koje smo se borili. Podržavam autonomiju, ali stvarnu, a ne samo deklariranu onih koji odlučuju. No, probleme nećemo riješiti samo čuvanjem ove puke forme i ideala jer ono što su birači u suštini glasali nije samo procedura nego i svijest o tome da pojedini natječaji trebaju predstavljati ispravljanje nekih starih počinjenih nepravdi - istaknula je naglasivši novoj vlasti da prava promjena nije samo provođenje formalnih javnih poziva i natječaja nego u tome da se javnost uvjeri u razloge, motive i kriterije odabira onih koji se ponovno postavljaju na neke javne funkcije.

'Krajnje je vrijeme da Vlada nađe dugoročno rješenje za dugovanje bolnica'

IDS-ova Katarina Nemet osvrnula se dug bolnica prema veledrogerijama koji iznosi 2,8 milijarde kuna.

- Samo je pitanje vremena kada ćemo ponovno doći u alarmantnu situaciju kada će veledrogerije zaprijetiti ponovnom obustavom lijekova. Kako je moguće da se ponovno dovodimo u takvo stanje i da bolnice i pacijenti moraju strahovati hoće li ostati bez lijekova?  Pokazuje se da se samo nakratko ugasio požar, a krajnje je vrijeme da Vlada nađe dugoročno rješenje - poručila je.