Nakon završene srednje veterinarske škole razmišljala sam kamo dalje i lovstvo mi se pokazalo najzanimljivije jer je u prirodi, a to je ono što mene vrlo veže, priroda, životinje, da nisam zatvorena u ambulanti unutar četiri zida. Vrlo sam zadovoljna studijem.
U budućnosti se vidim na poslu koji je vezan za lov, šumu, lovstvo ili čuvara prirode u nekom parku ili zaštićenom području. Vrlo je lijepo doći na teren. Dolazim kad god mogu jer na terenskoj nastavi mnogo toga vidim i naučim. Sad smo imali priliku vidjeti kako dronovima možemo pregledati teren da bismo bolje utvrdili stanje ovog staništa, kazala je Mirna Mraković Zmiš (23) iz Zagreba, studentica izvanrednog studija lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, tijekom terenske nastave u lovištu Lovačkog društva Srnjak u Volavju kraj Jastrebarskog.
- Imamo mnogo terenske nastave i iz kolegija koji su vezani za lovstvo, a isto tako i za zaštitu prirode, na kojima studenti ili imaju neko stručno vođenje ili izvode razne praktične vježbe. Naši studenti vrlo često obilaze i mnoga zaštićena područja, parkove prirode i nacionalne parkove, gdje uče i upoznaju se s različitim tipovima staništa kroz cijelu Hrvatsku, ali i s načinima upravljanja te određenim specifičnostima u svakom pojedinom području, odnosno zaštićenom području - govori Dumić dodajući da tijekom studija nastoje konceptualno sažeti i prikazati sinergiju lovstva i zaštite prirode te svakom studentu daju mogućnost da se kroz izborne predmete i kroz svoj interes više usmjeri u jednu ili u drugu struku.
U svakom slučaju upućujemo u zajedništvo, odnosno ishodišnu točku jednoga i drugoga, jer ljudi vrlo često misle da je lovstvo u suprotnosti sa zaštitom prirode, ali zapravo je to vrlo povezano, kao ‘prst i nokat’ - kaže Dujmić.
Studenti ovog smjera usvajaju razna interdisciplinarna znanja koja objedinjavaju segmente veterine, šumarstva, agronomije...
Studij lovstva i zaštite prirode osnovan je prije 22 godine i jedini je u Hrvatskoj koji konceptualno sažima lovstvo i zaštitu prirode.
Radi se o preddiplomskom stručnom studiju u trajanju od šest semestara tijekom kojih se stječe 180 ECTS bodova te kvalifikacija, odnosno stručni naziv stručni prvostupnik inženjer lovstva i zaštite prirode. Do danas je više od 500 diplomiranih inženjera s područja cijele Hrvatske te dijela s područja Slovenije, BiH i Srbije.
Više detalja o samome studiju potražite i na njihovoj Facebook stranici.
Pohađaju ga u podjednakom omjeru i muškarci i žene. Nekad je bio samo izvanredni studij, dok zadnjih pet do šest godina u programu imaju i redovni studij. Izvanredni studij po godini stoji 7200 kuna, dok je redovni za studente besplatan. Dumić govori da su u počecima naglasak i profesionalno usmjeravanje bilo više na lovstvu, no posljednjih godina se sve više okreću zaštiti prirode.
Sve se više traže znanja vezana uz zaštitu prirode
- Radi se o struci koja je danas stvarno potrebna, a i u trendu je. Upravo radimo na reviziji našeg studentskog programa te se nadamo da ćemo uspjeti od jeseni krenuti s nekim novim kolegijima, još praktičnijima, još traženijima. Radimo ‘up to date’ cijelog studija da budemo u trendu s onim što se nudi i u Europi, a i u povratnim anketama institucija u kojima se zapošljavaju naši studenti dobili smo informacije da se više traže stvari vezane uz upravljanje zaštićenim područjima do nekakvog GIS-a. Kolegije koji su bili usmjereni lovstvu sad više otvaramo prema zaštiti prirode, čime ćemo studentima pružiti široko znanje i dobar program kakvog nema niti na jednom drugom studiju u Hrvatskoj - govori Dumić dodajući kako vjeruje da će uvedenim novinama znatno unaprijediti i sam studij, ali i povećati interes studenata za upis.
Studij nastavljaju u Zagrebu i Osijeku
Inače se njihovi studenti zapošljavaju u Parkovima prirode i Nacionalnim parkovima na poslovima od čuvara prirode do struktura u stručnoj službi, pa čak voditelja i ravnatelja takvih javnih ustanova.
Dio studenata se zapošljava u tvrtkama koje po svojoj veličini, sastavu ili djelovanju moraju imati službenike koji su vezani uz zaštitu okoliša ili prirode ili gospodarenja otpadom, dok je dio njih zaposlen u HGSS-u, u privatnim lovištima, odnosno privatnim tvrtkama koje su lovozakupnici, te u državnim lovištima, Hrvatskim šumama...
Nakon završetka preddiplomskog studija studenti kroz Bolonjski sustav školovanja imaju mogućnost upisivanja diplomskih sveučilišnih studija u Zagrebu i Osijeku, a Dumić se nada da će uskoro to moći i u Karlovcu jer pripremaju specijalistički studij na njihovu odjelu koji bi bio usmjeren na zaštitu prirode.
- Radim kao čuvar prirode i studij mi puno znači u poslu na zaštiti prirode, a u privatnom životu sam i lovac u dva lovačka društva. Školovanje mi omogućuje da primijenim znanje koje sam naučio, kao i vježbe i zapažanja koje sam naučio na terenu te će mi biti značajno za unapređenje na poslu. Ima dosta praktične nastave što je i bitno u ovom poslu radi stjecanja znanja koja ne možemo naučiti samo iz teorije - kaže Domagoj Hodak (29) iz Jastrebarskog, djelatnik javne ustanove Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje te student lovstva i zaštite prirode.