Prema saborskoj statistici, od 151 zastupnika u aktualnom sazivu Sabora, njih 13 u sabornici progovorilo je manje od deset puta. Riječ je o podacima koji se odnose na razdoblje do 10. listopada.

U periodu od 24 mjeseca saborski zastupnici odradili su 224 radna dana na plenarnim zasjedanjima. Među šutljivima su HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, ali za razliku od ostalih njih dvojica često vode plenarne sjednice, što se ne evidentira u statistici te za mali broj istupa imaju ispričnice. Brkić tako nema zabilježeno ni jedno javljanje za riječ na plenarnoj sjednici, a prema imovinskoj kartici, mjesečno prima plaću od 22.260 kuna.

Za razliku od njega, Jandroković u mandatu ima zabilježenih sedam javljanja za riječ, a mjesečno prima 23.250 kuna.

U Velikoj vijećnici ni riječ nije progovorio Dražen Barišić (HDZ), koji je posvećeniji poslu gradonačelnika Velike Gorice, gdje prima i plaću od 18.000 kuna, ali u Sabor dolazi na glasanje i odbore. 

'Govori nisu mjerilo uspješnosti'

- Posao u Saboru sastoji se od više političkih akcija oko zajedničkih formiranja politika, razgovora s građanima na terenu, borbe za svoju izbornu jedinicu... Zato ‘govori u Saboru’ nikako ne mogu biti mjerilo uspješnog mandata - rekao je Dražen Barišić. Tvrdi kako je Velika Gorica za njegova mandata postala jedan od najuzbudljivijih krajeva za ekonomska ulaganja, radna mjesta i kvalitetu života.

- Na to sve lokalna razina ne može tako jednostavno utjecati ako ne vidi živi dijalog na nacionalnoj razini. Moji birači moj oblik borbe prepoznaju i podržavaju - zaključio je Barišić. Stipo Šapina (HDZ) u zastupničku fotelju sjeo je u prosincu 2017. godine kao zamjena za Dragu Prgometa. Prema statistici, od tada do danas za riječ se javio dva puta. On tvrdi da ti podaci nisu točni i da je u parlamentu istupao više puta.

Esih na aktualcu prozvao premijer

- Osam minuta sam govorio o zakonu o stambenom zbrinjavanju u pojedinačnoj raspravi. Govorio sam i o zakonu o komunalnom gospodarstvu te postavio pitanje na aktualnom prijepodnevu - rekao je Šapina. Iako tvrdi da je zastupnik volonter, prema podacima iz Sabora, Šapina u parlamentu prima razliku plaće.

Iz imovinske kartice vidljivo je da kao ravnatelj Županijske uprave za ceste Sisačko-moslavačke županije prima 13.960 kuna te da mu se kao zastupniku mjesečno na tekući račun slije 3250 kuna. Uzme li se razlika plaće koju je u Saboru primio tijekom posljednjih devet mjeseci, koliko sjedi u zastupničkim klupama, i broj istupa na plenarnim sjednicama - ispada da su porezni obveznici svaki njegov istup platili 14.625 kuna. Zastupnica Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih do sada je u Saboru istupala tri puta. Na posljednjem aktualnom prijepodnevu to joj je spočitnuo i premijer Andrej Plenković.

Kroz 24 mjeseca za plaće Brune Esih porezni obveznici su izdvojili 315.840 kuna pa ih je tako svaki njezin istup u Velikoj vijećnici stajao 105.280 kuna.

- Jedna sam od zastupnica koja prima najnižu plaću u Saboru zbog godina radnog staža. To je plaća koja je zaista dobra i nju treba opravdati. Ni u jednom trenutku nisam imala osjećaj da plaću nisam i da neću opravdati tako da se građani najmanje trebaju brinuti zbog plaće zastupnice Esih - rekla je saborska zastupnica. Osvrnula se i na prozivke premijera Andreja Plenkovića.

Foto: Patrik Macek/Nikola Cutuk/Sanjin Strukic/Pixsell

- Gospodin Plenković je to vrlo vješto iskoristio u trenutku kad sam imala vrlo ozbiljnih prigovora na njegov i rad Vlade.

Ni u jednom trenutku nisam negirala da to nije činjenica.

Sjednica nije jedini posao

- Rad u Saboru svodi se na puno više, a ne samo sjedenje u saborskim klupama pogotovo ako vaši glasovi, bez obzira na to govorite li ili predstavljaju ruku u zraku, trenutačno ne mijenjaju ništa - rekla je Esih. Napomenula je kako je njezina stranka u Saboru oporba. Smatra da građanima, koji su je izabrali, puno više znači da se konsolidiraju kao stranka i nova politička opcija, kako bi u trenutku kada će participirati u vlasti mogli nešto i promijeniti. Marijan Kustić (HDZ) i Igor Dragovan (SDP) za riječ su se javili pet puta. Kustić kaže kako se u parlamentu javlja kad procijeni da je potrebno i oko aktualnih tema. Aktivniji je, kaže, na odborima, što ne ulazi u statistiku, a zastupnici, navodi, imaju i drugih obveza. Na pitanje smatra li da je opravdao svoju plaću, koja prema imovinskoj kartici iznosi 15.120 kuna, odgovara:

- Nije stvar samo u broju javljanja. Sigurno ću se javljati više, ali ne želim iskakati svako malo i javljati se za riječ samo kako bih nabijao statistiku.U Sabor je došao kao zamjena u lipnju 2017. U posljednjih 16 mjeseci isplaćeno mu je 241.920 kuna plaće, a prema tome je svaki njegov istup u sabornici stajao 48.386 kuna. Dragovan nema potrebu komentirati mali broj istupa, no činjenica je da je u ranijim sazivima bio znatno aktivniji.

Mjesečna plaća mu je 18.000 kuna, a na pitanje je li opravdao primanja kratko uzvraća: - Tko kaže da ne radim svoj posao? Odrađujem svaki svoj posao, ne sjedim doma, nego sam prisutan u Saboru i sudjelujem u radu odbora. Na radnome mjestu nisam samo kad sam na službenom putu. Za plaće SDP-ovca u aktualnom sazivu s plaćom za rujan izdvojeno je 432.000 kuna pa je prema tome svaki istup porezne obveznike stajao 86.400 kuna. Manjinska zastupnica Emina Lekaj Prljaskaj i Mato Čičak (HDZ) u Velikoj vijećnici su govorili sedam puta. Lekaj Prljaskaj mjesečno prima plaću od 14.000 kuna. Tako je do sada zaradila 336.000 kuna, iz čega proizlazi da je svaki njezin istup stajao 48.000 kuna. Do njezinog komentara nismo uspjeli doći.

Mato Čičak (HDZ) uvjeren kako statistikom nisu evidentirani svi njegovi istupi. Navodi kako je postavio samo pet zastupničkih pitanja.

- Glupo mi je to uopće komentirati – kaže Čičak. Saborsku šutnju pokušao je opravdati time što je načelnik općine Rugvica koja je, kaže, jedna od najuspješnijih. U Saboru prima plaću od 14.900 kuna. Dosad je zaradio 357.600 kuna pa ispada da su svaki njegov istup građani platili 51.085 kuna.

Neki tek skupljaju iskustvo

- Jedan sam od mlađih zastupnika u Saboru i ovo mi je prvi mandat. Tek skupljam iskustva. Zanimljivo je da me se s jedne strane proziva da nisam aktivan, a s druge mi ljudi govore: ‘Mato, kako to sve stigneš’ - kaže Čičak.

Zastupnici manjina Vladimir Bilek i Robert Jankovics u Velikoj vijećnici bilježe osam javljanja za riječ. Bilek mjesečno prima 18.000 kuna plaće. Do sada je zaradio 432.000 kuna pa je tako svaki njegov istup stajao 54.000 kuna. Na pozive i poruke nije odgovarao. Njegov kolega Jankovics prima 18.800 kuna plaće, što znači da su građani u posljednje dvije godine za njegov rad u Saboru izdvojili 451.200 kuna, a svaki njegov istup na plenarnoj sjednici stajao ih je 56.400 kuna. Jankovics namjerava povećati broj svojih istupa, ali ne kako bi “nabijao” statistiku, nego će, poručuje, istupati o temama za koje procijeni da su važne za građane. S obzirom na to da je dio vladajuće većine, navodi, kako se o svemu bitnom razgovara i dogovara na koalicijskim sastancima. 

- Smatram kako sam za mađarsku zajednicu napravio mnogo - kaže Jankovics.

U Saboru su zbog iskustva

Devet puta u Velikoj vijećnici građani su dosad mogli čuti HDZ-ovca Davora Miličevića i HSLS-ovca Darinka Kosora. Miličević kao zastupnik prima 16.700 kuna plaće i za mandata mu se na tekući račun slilo 400.800 kuna pa je svaki njegov istup stajao 44.533 kune. Na pitanje smatra li da je opravdao plaću, Miličević uzvraća kako mu cilj ulaska u Sabor nije bila zastupnička plaća, jer bi i kao gradonačelnik Županje dobro zarađivao. U parlament je, kaže, došao prvenstveno zbog iskustva. Najavio je i kako tijekom zime planira napustiti Sabor te se u potpunosti posvetiti gradonačelničkom mandatu.

- Smatram da bi dugoročno trebalo onemogućiti da zastupnici mogu biti gradonačelnici i načelnici jer obje dužnosti ne mogu se korektno raditi pa uglavnom jedna od njih trpi - rekao je Miličević. Kosor u Saboru prima 17.300 kuna. Dosad je zaradio 415.200 kuna. Svaki njegov istup u sabornici građane je stajao 46.133 kune. Kaže da u Saboru govori samo kad ima što reći po točkama dnevnog reda.

Aktivniji na odborima

- Ne pričam da bih zabavljao građane, ne tražim stanke o onome što sam tog jutra pročitao u dnevnom tisku. Zakonima se intenzivno bavim unutar vladajuće koalicije, a primjer za to su mirovinska reforma i sve porezne politike. Tematski se bavim i raspravljam o svim zakonima iz sfere gospodarstva i energetike na Odboru za gospodarstvo, čiji sam predsjednik – naveo je čelni čovjek HSLS-a, koji je u jeku krize sazivao sjednice odbora na temu Agrokora.