Hrvatski sabor i Trg Nikole Šubića Zrinskog (Zrinjevac) u Zagrebu, zidine u Dubrovniku, Arena u Puli, splitska riva s južnim pročeljem Dioklecijanove palače i promenada u Osijeku tek su neka od prepoznatljivih mjesta u Hrvatskoj koja su se pridružila "Satu za planet Zemlju", globalnoj akciji Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF koja se obilježava u čak 190 zemalja.
Ta akcija, koja je odavno upisana u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća volonterska akcija na svijetu, u Hrvatskoj se obilježava od 2009.
"'Sat za planet Zemlju' počeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa, a kroz 24 vremenske zone, tijekom jednoga dana, milijuni ljudi svojim sudjelovanjem dokazuju da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti nije premala, kao ni da nijedna kolektivna vizija nije prevelika", poručila je izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
"Mi smo se u našoj regiji ove godine usredotočili na važnu poruku da skoro svakog sata na Zemlji izumre jedna vrsta“, istaknula je Kalauz.
Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u rujnu 2020., veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova je od 1970. do danas smanjena za zabrinjavajućih 68 posto. Među najvećim prijetnjama divljim vrstama su zločini protiv prirode koji uključuju nezakoniti lov i ribolov, usmrćivanje zaštićenih vrsta, nezakonitu trgovinu i krijumčarenje te nezakonito hvatanje i posjedovanje divljih vrsta.
Da sat otkucava i nekim vrstama u našoj neposrednoj blizini, stanovnici Hrvatske mogu se uvjeriti na brojnim promidžbenim ekranima u hrvatskim gradovima s fotografijama nekih od najugroženijih vrsta u regiji, poput balkanskog risa, čovječje ribice ili sredozemne medvjedice.
"Sat za planet Zemlju" krenuo je kao inicijativa grada Sydneya 2007., a prerastao je u najveći globalni pokret za podizanje svijesti o padu bioraznolikosti i klimatskoj krizi.