Na oba kraja Sueskog kanala zapeo je 321 brod i ne znaju kada će moći nastaviti svoja putovanja. Tijekom sljedeća tri dana stići će još 80 dodatnih brodova - rekao je Amrit Singh, vodeći brodski analitičar u Refinitivu, londonskoj tvrtki za financijske podatke govoreći za The New York Times. Analizirao je trenutačnu situaciju u Sueskom kanalu gdje je golemi kontejnerski brod Ever Given od utorka nasukan blokirajući pomorski promet.
Brodari će morati početi donositi odluče hoće li čekati ili će krenuti oko Afrike, navodi Refinitiv, objašnjavajući kako je put oko Afrike jako skupa alternativa jer to značajno produžuje putovanje od Sueskog kanala u Egiptu do najveće europske luke, Rotterdama u Nizozemskoj. Taj put inače traje 11 dana, a kretanjem na jug oko afričkog Rta dobre nade putovanju se dodaje još najmanje 26 dana. Što se tiče samih financija, troškovi goriva su oko 200.000 kuna na dan, što je za dulje putovanje brodarima dodatni trošak od oko pet milijuna kuna.
Druga opcija je čekanje da se grdosija dugačka 400 metara i teška 200.000 tona odsuče kako bi mogli nastaviti putovanje. No, i to košta. Naime, čekanjem se gomilaju penali zbog zakašnjele isporuke tereta, a kreću se između 100 i 200 tisuća kuna na dan.
No, odlučiti se na putovanje oko Afrike zadaje mnogo glavobolje brodarima.
Oni koji su zapeli na južnom kraju kanala, put oko Afrike uključuje prelazak područja izvan Somalije u kojima su učestali napadi pirata zbog čega mnogi brodari, zbog prolaska kroz tu zonu, imaju zaštitarske timove. Oni koji takve timove nemaju, piratsku zonu moraju zaobići, što je još dodatna tri dana putovanja, a moraju razmišljati i o nepredvidivim uvjetima na moru oko južnog vrha Afrike.
U problemima su baš svi jer 15 posto svjetskog pomorskog prometa kontejnerima, prema Moody's Investor Serviceu, prolazi Sueskim kanalom. Kpler, tvrtka koja prati brodarstvo, procjenjuje kako na ulazak u kanal čekaju tankeri koji prevoze 9,8 milijuna barela sirove nafte, što je otprilike desetina dnevne globalne potrošnje.
To je uzrokovalo i porast cijene nafte na tržištu.
Posebno ranjiva je i autoindustrija koja se oslanja na pravovremenu proizvodnju, ali i trgovci odjećom koji su se, zbog pandemije koronavirusa, već neko vrijeme bore s odgodama. Moguća je i nestašica toaletnog papira koji također putuje Sueskim kanalom, ogromnim brodskim kontejnerima.
Mnogi brodari su se već odlučili promijeniti svoju rutu. Prema Kpleru, sedam divovskih nosača ukapljenog prirodnog plina odlučilo promijeniti put dalje od kanala.
Posljednji pokušaj odsukavanja "Ever Givena" tvrtke Evergreen bilo je u petak. Pokušavali su ga pogurati tegljačima, angažirano je njih osam, no pokušaj je propao. Iz tvrtke Refinitiv navode kako bi se nešto konkretnije trebalo poduzeti do nedjelje, no mnogi stručnjaci smatraju kako bi ova situacija mogla potrajati tjednima. Čeka se plima.
Ako ga ne uspiju pomaknuti, jedina opcija koja im preostaje jest rasteretiti brod od kontejnera zbog čega na obalu treba dopremiti dizalicu visoku 60 metara. I proces olakšavanja broda bi također moglo potrajati tjednima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Inače, Sueski kanal pušten je u promet 1869. godine, dug je 195 kilometara, a širok uglavnom oko 250 metara. Prolazak kroz njega traje petnaestak sati.
Na deset godina dugoj izgradnji sudjelovalo je oko milijun i pol ljudi, između kojih je bilo i oko tri tisuće Hrvata. Na gradilište u Egipat su mnogi došli posredovanjem fra Paškala Vujčića koji je u to vrijeme bio postavljen je za biskupa Aleksandrije te za papinskog pohoditelja središnje Afrike. Kako nam navodi Vedran Vrčić iz imotske Udruge Kap, biskup podrijetlom iz Imotske krajine u Egiptu se sprijateljio s Ferdinandom de Lessepsom, jednim od graditelja Sueskog kanala. Po Lessepsovoj želji on je i blagoslovio početak gradnje kanala kod Port Saida na sjeveru Egipta. Inače, fra Vujčić je tijekom svog boravka u Egiptu postao profesorom djeci francuskih inženjera koji su radili na izgradnji kanala. O svemu tome uskoro će izaći i knjiga, koju je napisao fra Vjeko Vrčić, a koju će izdati upravo spomenuta udruga.