“Britanska” varijanta korona virusa prijavljena je u već 55 država svijeta, pa tako i u mnogim europskim - Italiji, Češkoj, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Mađarskoj i drugima. U Hrvatskoj ta zaraznija inačica virusa još nije zabilježena, što ne znači i da je ovdje nema.
Osim britanske varijante, još su dvije - južnoafrička i brazilska - inačice korona virusa koje znanstvenike zabrinjavaju više nego ostale. Karakteristično im je jako brzo širenje, navodno i 70 posto brže od širenja “obične” korone. Dosad, nasreću, nije potvrđeno da je riječ o varijantama virusa koje znače i teže simptome bolesti, COVID-a. Južnoafrička varijanta stigla je u 22 države svijeta, a brazilska u Brazil i Japan.
Prema riječima prof. dr. sc. Kristiana Vlahovičeka sa Zavoda za molekularnu biologiju zagrebačkog PMF-a, ni “britanac” niti “južnoafrikanac” nisu novi sojevi korona virusa, nego samo njegove varijacije. One znače puno manje mutacija i, nasreću, ne bi trebale značajnije utjecati na efikasnost izumljenih cjepiva. Neki od proizvođača cjepiva su, osim toga, najavili da cjepivo mogu, bude li trebalo, prilagoditi novim varijacijama u roku od najviše šest tjedana.
Mutiranje je prirodni proces koji se događa svim virusima, u čemu ni korona nije izuzetak. Događaju joj se stalne mutacije, nekoliko njih mjesečno, i dok je većina njih usputna, neke virusu ipak pomognu da se i brže širi i preživljava.
Zaraza novim varijacijama virusa, iako prijavljena u mnogim zemljama, još nije preuzela dominaciju nad virusom koji kola već dugo. Riječ je o sporadičnim prijenosima virusa, koje su se dogodile i u Mađarskoj. Ta je država prijavila britansku varijantu prije šest dana i nema namjeru mijenjati, odnosno zasad popuštati epidemiološke mjere.
I dok britansku varijaciju korone u Hrvatskoj još nismo zabilježili, jesmo škotsku, odnosno varijaciju N439K, kako je znanstvenici nazivaju. Kako to jednostavno pojašnjava prof. Vlahoviček, riječ je o varijanti koja se ne širi brzo kao britanska i južnoafrička, ali je opet zaraznija od obične, dominantne varijante. Vlahoviček vodi istraživanje u kojem se sekvencira virus u Hrvatskoj. U 60 dosad analiziranih uzoraka nije pronađen niti jedan koji bi odgovarao brzoširećem soju pronađenom u Engleskoj u studenom 2020. To ne znači da ovaj soj nije prisutan u Hrvatskoj, ali je u ovom trenutku vjerojatnost da je dominantan razmjerno mala. Međutim, u oko 30 posto uzoraka pronađene su mutacije koje odgovaraju varijanti virusa pronađenoj u Škotskoj tijekom kolovoza i za koju je također uočeno da se širi brže od virusa pronađenog u ranoj fazi izbijanja epidemije.
Istraživanje se nastavlja pa će neki od novijih rezultata biti poznati za koji dan. Za potrebe realizacije prve faze projekta, koja će trajati do kraja 2021. godine, istraživački tim prikupio je više od 120 uparenih uzoraka virusa i krvi pacijenata, a do sada su predstavljeni rezultati analize za oko šezdeset pacijenata.