Hrvatska umire, Vladu treba pitati hoće li porez na nekretnine oživiti Hrvatsku. Njegovo uvođenje indirektno pospješuje negativne trendove i sigurno će utjecati na budžet građana, rekao nam je profesor i ekonomist Ljubo Jurčić.
Tvrdi da se porez na nekretnine ne smije uvoditi dok dohodak po glavi stanovnika ne bude otprilike 20.000 eura, što je daleko od hrvatskog scenarija. U Hrvatskoj je, tvrdi Jurčić, taj iznos zasad duplo manji. Uz to, Jurčić smatra i da će iznos poreza na nekretnine, koji bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu, s vremenom sigurno rasti.
- Pojedinačno će rasti jer se uvodi porez na nešto što se dosad nije plaćalo, primjerice na njive i grupnu imovinu. S druge strane, zbog niske gospodarske aktivnosti i niske nerazvijenosti ne postoji potražnja za radom kao jednim proizvodnim faktorom, a onda ni za imovinom kao drugim proizvodnim faktorom. Radnik se oporezuje kada on radi, a sad će se oporezivati imovina i kada ona ne radi. S obzirom na to da je kod nas imovina u značajnom postotku ‘nezaposlena’, ljudi će morati plaćati porez na imovinu koja ne stvara dodanu vrijednost - tvrdi Jurčić i dodaje da će se uvođenjem poreza na imovinu zapravo zamagliti ekonomski princip da se porez plaća na dohodak od rada, imovine i tako dalje.
Prema prvim procjenama, porez na nekretnine koji je uređen unutar Zakona o lokalnim porezima hrvatskim će općinama i gradovima donijeti oko 15 posto veći prihod. Drugim riječima, Hrvatska bi od poreza na nekretnine godišnje mogla zaraditi 300 milijuna kuna.
Uvođenje poreza na nekretnine moglo bi dovesti i do značajnog rasta prodaje nekretnina jer će nekim građanima taj iznos biti puno veći od iznosa komunalne naknade.
Ako će ljudi zbog nemogućnosti podmirenja poreza na imovinu biti prisiljeni prodati nekretnine, značajno će se narušiti socijalna struktura. Profesor Jurčić smatra kako onda taj problem prestaje biti samo financijski i ekonomski, nego postaje i socijalni problem.
- Kod nas je i veliki problem što većina imovine u Dalmatinskoj zagori i oko Benkovca pripada Srbima koji su se iselili. Njima će se isto tako morati obračunati porez. Mislim da Vlada nije predvidjela taj problem - rekao je Jurčić.
S njim se slažu i u Udruzi Lipa, gdje prikupljaju potpise građana za odgodu uvođenja poreza na imovinu. Peticijom su dosad prikupili više od 100.000 potpisa.
- Jedan od razloga uvođenja je taj što država očekuje veće prihode. Porez na nekretnine čini relativno mali udio u svim porezima, a europski prosjek je nešto viši. Ako se želimo približiti prosjeku Europe, morat ćemo dizati iznos poreza - rekao nam je Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa.
Uz to, dodao je, država će kod poreza na nekretnine imati ulogu kamatara.
- Postoji ozbiljna opasnost da povećana porezna presija kod dijela stanovnika koji je osiromašen, a ima imovinu koja vrijedi, stvori uvjete za nužnu prodaju nekretnina. Zbog nedovoljne potražnje, cijena tih nekretnina bi padala - dodao je Huić.
Istaknuo je da je ideju o porezu na nekretnine vlast prethodno predlagala nekoliko puta, ali u kompletu s drugim temama, poput povećanja stope PDV-a u turizmu. Da se o porezu na imovinu razglabalo kao o izdvojenoj temi, smatra Huić, sigurno bi već tad bilo protivljenja.
Još jedan žestoki protivnik uvođenja poreza na nekretnine je i primoštenski gradonačelnik Stipe Petrina. Najavio je da će građanima Primoštena dati mogućnost da na referendumu glasaju žele li ili ne žele uvođenje poreza na imovinu.
- U Vladi tvrde da je porez na nekretnine samo zamjena za komunalnu naknadu i da je to prihod jedinica lokalne samouprave, baš kao i komunalni doprinos koji mi kod legalizacije kuća ne naplaćujemo Primoštencima koji ispunjavaju uvjete. Pa ako je to naš prihod, onda imamo pravo odlučiti hoćemo li ga naplaćivati ili ne. Svaka prisila centralne vlasti je kršenje ustavne odredbe o samostalnosti lokalne samouprave - smatra Petrina.
No ustavni stručnjak Maro Palić objasnio nam je da se, iako to nije izrijekom definirano u Ustavu, lokalnim referendumima nikako ne mogu ukidati porezi. Uz to, dodao je da jedinice lokalne samouprave ipak imaju mogućnost da određene skupine građana, poput onih slabijeg socijalnog statusa, oslobode plaćanja poreza.
Porezni stručnjak Vlado Brkanić rekao nam je da kod poreza na nekretnine postoji opasnost da će prihode lokalna samouprava upotrijebiti u neke druge svrhe, a ne samo u gradnju i poboljšanje komunalne infrastrukture, za što se ti prihodi sada upotrebljavaju.
- Postavlja se pitanje hoće li općine i lokalne samouprave na taj način ostati bez novca za komunalnu infrastrukturu. Zasad ne postoje ograničenja, ali novci bi se vrlo lako moglo trošiti i za druge namjene. Primjerice, ako lokalnoj samoupravi fali sredstava za školstvo, moguće je da će se podmiriti iz iznosa poreza - smatra Brkanić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny tvrdi da bi porez na nekretnine ipak mogao donijeti i jednu dobru stvar.
- Ni jedan porez nije dobar, ali je nužan. Imaju ga sve zemlje EU osim nas. Uvođenje poreza je važno jer će se njime oporezivati dohodci od nekretnina na obali, što sada izostaje u 30 posto slučajeva - tvrdi Novotny.
Za neke će iznos ostati isti, a za druge će rasti
Za stan od 100 kvadrata, u prvoj zoni u Zagrebu iznos poreza na nekretnine neće se razlikovati od iznosa sadašnje komunalne naknade.
No za razliku od komunalne naknade koja se obračunavala množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone u kojoj se nekretnina nalazi i koeficijenta namjene, porez na nekretnine obračunavat će se drugačije. U formulu za obračunavanje poreza dodan je i koeficijent dobi nekretnine. On je raspoređen u pet razreda. Tako će primjerice nekretnine koje su izgrađene od 1971. do 1987. imati koeficijent dobi u iznosu od 1. Za mlađu će imovinu on biti do 1,2, a za starije bi mogao ići do 0,8. Ako vlasnik uz to posjeduje i drugu nekretninu, ona će se oporezivati po većim koeficijentima, od 1 do čak 6.